Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB – Hrvatske tvrtke zelenu tranziciju u većoj mjeri vide kao rizik, a manje kao priliku, pokazalo je istraživanje EIB-a o ulaganjima u Hrvatskoj, pri čemu su iz te financijske institucije naglasili potrebu razvijanja svijesti o benefitima te tranzicije za korporativni sektor, u smislu većih ulaganja i poslovnih prilika.
Istraživanje je provedeno lani, u njemu je sudjelovalo više od 12 tisuća tvrtki iz Europske unije, od čega njih 481 iz Hrvatske, a predstavljeno je u petak na konferenciji “Ulaganja za otpornost i strukturnu transformaciju”, koju su organizirali Europska investicijska banka (EIB) i Hrvatska narodna banka (HNB).
Ono je tako između ostalog pokazalo da gotovo šest od deset tvrtki u Hrvatskoj smatra da vremenski događaji, to jest nepogode, negativno utječu na njihovo poslovanje. Pritom, 33 posto ih je već uložilo sredstva u jačanje otpornosti na rizike povezane s klimatskim promjenama te u smanjenje emisija ugljikovog dioksida, dok ih 51 posto planira ulagati u sljedeće tri godine.
Postotak od 33 posto o “već uloženom” je mnogo niži od prosjeka EU-a koji iznosi 53 posto, dok je postotak koji iskazuje namjeru o budućim ulaganjima identičan za Hrvatsku i Uniju, pokazalo je istraživanje.
Ono je utvrdilo i da je više od jedne trećine hrvatskih tvrtki, njih 36 posto, u 2021. ulagalo u poboljšanje energetske učinkovitosti, dok prosjek EU-a iznosi 40 posto.
No, iz EIB-a su apostrofirali da više hrvatski tvrtki, njih 23 posto, prijelaz na strože klimatske standarde i propise vidi kao rizik, nego kao priliku, 18 posto, dok prosjek Unije za potonje iznosi 29 posto.
Kada je riječ o dugoročnim preprekama za ulaganja hrvatskih tvrtki, velika ih većina, otprilike devet od deset, uz neizvjesnu budućnost i troškove energije, apostrofira upravo dostupnost kvalificirane radne snage.
I nadalje zabrinjava dostupnost financiranja – u Hrvatskoj 10 posto tvrtki ima financijska ograničenja, što je iznad prosjeka EU-a od šest posto i “potvrđuje dugoročan obrazac”, pokazalo je istraživanje. 3. veljače 2023.)
Borba protiv raka u Hrvatskoj nije zadovoljavajuća
ZAGREB – Hrvatska bolje stoji po dostupnosti lijekova od drugih članica EU, no po pitanju liječenja raka situacija je puno gora, a upravo stoga je važno podizanje svijesti o prevenciji te bolesti, istaknuto je u subotu na konferenciji “Fight & Win” održane povodom Svjetskog dana borbe protiv raka.
Tema borbe protiv raka je jedna od ključnih tema u Europskom parlamentu s obzirom na to da se 40 posto slučajeva može spriječiti, rečeno je na skupu te dodano da Hrvatska upravo stoga slijedi Europski plan za borbu protiv raka čiji je fokus na prevenciji i ranom otkrivanju bolesti.
Europska unija je usmjerila oko 170 milijuna eura na skrb oboljelih od raka. “Ovog puta ne moramo postavljati pitanja ima li novca, imamo ga, samo ga trebamo na kvalitetan način iskoristiti” rekla je Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu i glavna organizatorica skupa.
Zastupnica se osvrnula i na aktualne podatke, gdje je Hrvatska bolja po dostupnosti lijekova od drugih zemalja EU, a po pitanju liječenja raka je situacija gora. “Nisu sve zemlje u EU jednako razvijene i nemaju iste zdravstvene sustave, no moramo vidjeti kako možemo iskoračiti naprijed”, objasnila je Glavak.
Rak pluća i dalje najčešći uzrok smrti
Rak pluća je i dalje najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj i u EU, no postoje razlike u broju oboljelih na broj stanovnika u pojedinim državama. U Hrvatskoj je najčešći rak prostate, pluća i debelog crijeva kod muškaraca, a kod žena rak dojke, pluća i debelog crijeva, no u slučaju raka dojke smanjena je smrtnost za 25 posto putem preventivnih pregleda.
Na situaciju u Hrvatskoj se osvrnuo i ministar zdravstva Vili Beroš istaknuvši da je ministarstvo “bolno svjesno” razine onkoloških problema u populaciji. “Osnovni koncept i specifični ciljevi zdravstvene reforme, koje moramo provesti, je jačanje prevencije i rane detekcije oboljenja. U potpunosti smo u skladu s Europskim planom borbe protiv raka” rekao je Beroš. (4. veljače 2023.)
EK odobrio produljenje koncesije za Istarski ipsilon
BRUXELLES – Europska komisija je u petak odobrila, prema pravilima EU-a o državnim potporama, hrvatski plan za produljenje koncesijskog ugovora između Hrvatske i tvrtke Bina-Istra za upravljanje i proširenje Istarskog ipsilona, 145 km duge autoceste koja povezuje Istru s ostatkom Hrvatske.
Komisija je ispitala plan u skladu s pravilima EU-a o državnoj potpori za usluge od općeg gospodarskog interesa, koja dopuštaju državama članicama, pod određenim uvjetima, kompenzaciju tvrtkama kojima su povjerene obveze javnih usluga za dodatne troškove pružanja tih usluga, kao i prema pravilima EU o javnoj nabavi, posebno Direktivi EU o dodjeli ugovora o koncesiji.
“Komisija je utvrdila da je mjera nužna i primjerena za osiguranje sigurnosti autoceste i smanjenje prometnih gužvi. Štoviše, Komisija je zaključila da je mjera proporcionalna jer Bina-Istra neće dobiti prekomjernu naknadu te neće narušiti tržišno natjecanje i trgovinu među državama članicama”, kaže se u priopćenju Komisije.
Hrvatska je obavijestila Komisiju o svojim planovima za produljenje koncesije do 2041. godine kako bi Bina-Istra mogla izvesti dodatne radove vrijedne 204 milijuna eura. Prolongiranje će omogućiti Bina-Istri izgradnju drugog kolnika između tunela Učka i čvora Matulji, na sjeveroistočnom dijelu autoceste, i dovršetak drugog kolnika sjeverozapadnog kraka.
Od 1995. godine autocestom prema koncesijskom ugovoru upravlja Bina-Istra. Komisija je odobrila izmjene i dopune i produljenje koncesije u lipnju 2018. i u kolovozu 2020. (3. veljače 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.