go to the original language article
Ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen nije došao sam kad je u ponedjeljak stigao na sastanak ministara vanjskih poslova EU-a u Bruxellesu.
Umjesto toga, ministri nordijskih i baltičkih zemalja odlučili su se pojaviti u grupi kako bi razgovarali s međunarodnim tiskom na sastanku.
To se dogodilo s pozivom na povećanje vojne potpore Ukrajini.
Nordijske baltičke zemlje drugi su najveći donator Ukrajini nakon SAD-a.
“Mi smo samo osam malih zemalja koje nisu ekonomski teškaši. Ako drugi slijede taj primjer, nema sumnje da Ukrajina može pobijediti”, kaže Lars Løkke Rasmussen.
Time osam zemalja u sjevernom i istočnom dijelu Europe pokušava poslati signal da ostatak Europe može učiniti više.
“Vode se rasprave o planu za poslijeratno razdoblje. Ali mislimo da je trenutno najvažnija poruka da moramo povećati vojnu potporu Ukrajini.
Onda će oni stajati što jače moguće kada dođe vrijeme za mirovne pregovore”, kaže Lars Løkke Rasmussen.
On ne upućuje kritiku na određene zemlje. No, velike južnoeuropske zemlje poput Francuske, Italije i Španjolske tijekom sukoba su kritizirane jer čine premalo za pomoć Ukrajini.
Više zemalja – uključujući teškaše Njemačku i Francusku – suočeno je s velikim ekonomskim izazovima koji utječu na građane i javne financije.
Stoga se mora razmišljati kreativno. Estonski ministar vanjskih poslova, Margus Tsahkna, predlaže da Europa oduzme zamrznuta ruska sredstva u Europi i upotrijebi ih za ratne napore.
To je pooštrenje u odnosu na sadašnje stanje, gdje se samo prinos od sredstava koristi za potporu Ukrajini.
“Moramo povećati brzu vojnu potporu Ukrajini. Moramo zaplijeniti 300 milijardi eura zamrznutih ruskih sredstava, kako bismo Ukrajini pružili priliku da se bori za svoju slobodu”, kaže Margus Tsahkna.
Lars Løkke Rasmussen nije stigao na kratkoj tiskovnoj konferenciji utvrditi slaže li se Danska s tom izjavom. No, od ostalih ministara se čuje da su svih osam zemalja suglasne zaplijeniti sva zamrznuta ruska sredstva.
EU zemlje su dosad bile suzdržane u poduzimanju tog koraka, jer smatraju da bi to bilo u suprotnosti s međunarodnim pravilima koja trebaju osigurati da zemlje mogu sigurno ulagati svoj novac na razna mjesta u svijetu.
Korištenjem zamrznutih ruskih sredstava Europa bi, međutim, mogla popuniti rupu nakon SAD-a, ako Trump odluči prekinuti američku vojnu potporu Ukrajini, navodi se.
“Europa mora biti ujedinjena. To također želimo istaknuti stajanjem ovdje kao skupina”, kaže Lars Løkke Rasmussen.