go to the original language article
Berlin (dpa) – Promjena vlasti u Njemačkoj: Konzervativne sestrinske stranke CDU/CSU jasno su pobijedile na izborima za Bundestag i trebale bi s Friedrichom Merzom postaviti sljedećeg kancelara. Prema preliminarnim rezultatima, desna Alternativa za Njemačku (AfD) dolazi na drugo mjesto. Iza njih slijede socijaldemokrati SPD, koji padaju na povijesno nisku razinu, kao i Zeleni. Ljevica je iznenađujuće snažno zastupljena u Bundestagu, njemačkom parlamentu. Ljevičarsko-konzervativni savez Sahra Wagenknecht (BSW) i liberalni Slobodni demokrati (FDP) pak ne uspijevaju prijeći prag od pet posto i propuštaju ulazak u parlament.
Sada sve vodi prema savezu Unionskih stranaka CDU/CSU i SPD, jer crno-zeleni koalicija (CDU/CSU i Zeleni) nema većinu mandata. Saradnju s AfD-om, koji se u dijelovima smatra ekstremno desnim i udvostručio je svoj rezultat na 20,8 posto (izbori 2021.: 10,4 posto), CDU-ov šef Merz isključio je.
Merz: «Brzo postati spreman za djelovanje»
Unija prema preliminarnim rezultatima osvaja 28,5 posto (izbori 2021.: 24,1 posto). CDU-ov šef Merz sada ima najbolje šanse da postane sljedeći kancelar nakon Olafa Scholza (SPD) – koji ipak ostaje za sada na dužnosti. Merz je najavio da želi formirati vladu najkasnije do Uskrsa. Merz je naglasio da je važno i za Europu da ne bude odugovlačenja. Na X je napisao, Europa čeka Njemačku. «Sada ponovno moramo brzo postati sposobni za djelovanje.»
Scholz preuzima odgovornost
SPD je postigao svoj najgori rezultat na izborima za Bundestag s 16,4 posto (2021.: 25,7 posto). Scholz je govorio o gorkom rezultatu i porazu za koji je također preuzeo odgovornost. U slučaju koalicijskih pregovora, on ne bi bio dostupan kao pregovarač.
Zeleni s kancelarkandidatom Robertom Habeckom padaju na 11,6 posto (2021.: 14,7 posto). Ljevica se značajno poboljšava na 8,8 posto (2021.: 4,9 posto).
FDP, koji s samo 4,3 posto pada iz parlamenta (2021.: 11,4 posto), suočen je s promjenom vođstva: šef stranke Christian Lindner napisao je navečer na X: «Sada se povlačim iz aktivne politike.» BSW Sahre Wagenknecht ne uspijeva za dlaku prijeći prag od pet posto: prema Saveznoj izbornoj komisiji, BSW dolazi na 4,972 posto.
Novi Bundestag ima 630 mjesta – za većinu je potrebno 316 mjesta. Unija prema preliminarnim rezultatima osvaja 208 mjesta u novom parlamentu. SPD osvaja 120 mandata. Koalicija tih dviju frakcija je tako moguća. Za crno-zelenu koaliciju rezultati nisu dovoljni: Zeleni dobivaju samo 85 zastupnika. AfD značajno povećava svoju frakciju sa 152 mjesta. Ljevica ima 64 zastupnika. Mandat ponovno osvaja Južnosleskani birački savez, koji je kao stranka danskih i frizijskih manjina oslobođen praga od pet posto.
AfD želi sudjelovati u vladi
AfD-ova šefica Alice Weidel govorila je o povijesnom rezultatu. «Željeli su nas prepoloviti, dogodilo se suprotno.» AfD je spremna za suradnju s Unijom. «Naša ruka će uvijek biti ispružena za sudjelovanje u vlasti kako bismo proveli volju naroda.» Istovremeno je najavila: «Progonit ćemo druge kako bi vodili razumnu politiku za našu zemlju.» AfD-ova uporišta su na Istoku: AfD je postala najjača snaga u svih pet istočnonjemačkih saveznih država.
Izlaznost na izbore bila je, prema javnim servisima ARD i ZDF, s 83,0 do 83,1 posto viša nego 2021. (76,4 posto) i dosegla najvišu vrijednost od ponovnog ujedinjenja. Na glasanje je pozvano 59,2 milijuna ljudi, od kojih je dobrih 42 posto 60 godina ili stariji.
Izbori su održani sedam mjeseci ranije – prijevremeni izbori dosad su se odvijali samo 1972., 1983. i 2005. godine. Razlog je što je semaforska koalicija iz SPD-a, Zelenih i FDP-a u studenom propala.
Izborna kampanja se posljednje vrijeme vrtila oko migracija
Kratka zimska izborna kampanja obilježena je posljednje vrijeme raspravom o ograničenju migracije. Merz je zahtijevao da se i tražitelji azila vraćaju na njemačke granice – što bi prema mišljenju Zelenih i SPD-a kršilo europsko pravo. Oštra kritika usmjerena je prema Merzu nakon što je Unija u Bundestagu iznijela zahtjev za migracijsku politiku s glasovima AfD-a. (24. veljače)