go to the original language article
Posjet najvećoj luci u Europi, Roterdamskoj, obavio je povjerenik za održivi promet i turizam, Apostolos Tzitzikostas. Također je sudjelovao kao glavni govornik na “Europskom summitu za krstarenje”, u okviru “CLIA Cruise Week”, te je održao radni sastanak s izvršnim direktorima brodskih kompanija i brodogradilišta iz cijelog svijeta.
Roterdamska luka godišnje primi 28.000 oceangoing brodova i 91.000 unutarnjih plovila, dok je prošle godine upravljala s 435,8 milijuna tona tereta.
“Roterdamska luka nije samo najveća u Europi, već je i lider u energetskoj tranziciji, značajno ulažući u održivu električnu energiju, infrastrukturu zelenog vodika i iskorištavanje čistih oblika energije na svojim kopnenim instalacijama”, naglasio je povjerenik, ističući kako je također “vodeća luka za opskrbu, nudeći alternativna goriva i pripremajući budućnost opskrbe vodikom i amonijakom”.
“To je luka koja prednjači, inovira i već primjenjuje u praksi mjere integrirane europske strategije za luke, koju ćemo predstaviti u drugoj polovici godine”, rekao je g. Tzitzikostas.
Povjerenik se sastao s izvršnim direktorima brodskih kompanija i brodogradilišta iz cijelog svijeta, s kojima je razmijenio mišljenja u vezi “s izazovima, budućnosti i perspektivama europskog krstarenja, kao i nadolazećim promjenama u kontekstu prijelaza u novu eru”, kako se navodi u priopćenju.
Gospodin Tzitzikostas naglasio je važnost vodeće pozicije koje Europa ima u izgradnji kruzera, budući da su “europska brodogradilišta jedina koja globalno grade poznate i suvremene kruzere”, dok su, kako je naglasio, “ekonomske perspektive za sektor pozitivne, s očekivanim godišnjim stopom rasta od 4% – 5% globalno, potražnjom koja već premašuje potražnju prije pandemije”.
Nadalje, u svom glavnom govoru na Europskom summitu za krstarenje, g. Tzitzikostas istaknuo je, između ostalog, da je “tema događanja iznimno važna za budućnost europskog krstarenja, jer pokriva prioritetna pitanja poput infrastrukture kruzera, konkurentnosti sektora, odgovornog upravljanja turizmom, održivih goriva i vještina ljudskih resursa koji rade u krstarenju.”
“Krstarenje je sektor od ogromne ekonomske važnosti za Europu, povezujući kontinent s ostatkom svijeta”, rekao je.
Povjerenik je spomenuo i “izazove s kojima se krstarenje suočava, u današnjem okruženju s globalnim napetostima i regionalnim nestabilnostima, koje neizbježno utječu na pomorske operacije”.
U vezi s pitanjem sigurnosti, g. Tzitzikostas naglasio je da je “sigurnost putnika i posade uvijek naš glavni prioritet” te je odmah dodao: “Današnja stvarnost zahtijeva od nas da budemo stalno budni. Zahtijeva brzu prilagodbu. I to činimo. Ulažemo u snažan i koordiniran pristup za sigurnost na moru, na razini EU-a, ali i u suradnji s našim međunarodnim partnerima”.
Govoreći o pitanju “konkurentnosti europskog krstarenja”, povjerenik je primijetio da “krstarenje igra ključnu ulogu u turizmu u Europi, promovirajući gospodarski rast u obalnim područjima te isticanje ljepote našeg kontinenta” i da “Međunarodna udruga za krstarenje (CLIA) ističe doprinos sektora zaposlenju, gospodarskom razvoju i tehnološkom napretku”.
“Doista, sektor krstarenja inovira i predstavlja ključni faktor u europskoj brodograđevnoj industriji, ali moramo priznati da se danas suočava s značajnim izazovima. Razumijem osjetljivu ravnotežu između poticanja gospodarskog rasta i osiguravanja zaštite okoliša. Ovaj dvostruki pristup oblikuje naš pristup podršci tranziciji krstarenja. Osobno to smatram prednošću. Konkurentnost i održivost moraju ići ruku pod ruku. To je jedini put za osiguranje dugoročnog uspjeha sektora. Za Europu su ključne gospodarska otpornost i vodeća uloga krstarenja. Nova integrirana europska strategija za brodarstvo, koju pripremamo, prenosi upravo tu ambiciju na brodarstvo. Obuhvaćena su pitanja poput obnove flote i rekonstrukcije, financiranja i ulaganja, inovacije, međunarodne suradnje te sigurnosnih i obrambenih aspekata. I sektor krstarenja će sigurno igrati ključnu ulogu, posebno u vezi s suvremenom brodogradnjom i rekonstrukcijom”, nastavio je g. Tzitzikostas.
Što se tiče održivosti sektora, g. Tzitzikostas naglasio je da regulativa postoji, kao i volja EU-a za podršku krstarenju u procesu tranzicije. “Ali osim financiranja i regulacije, potrebna nam je suradnja. Krstareće kompanije, nacionalne vlasti i operatori luka moraju surađivati i ulagati u nova održiva goriva i inovativne tehnologije. Sjednica Međunarodne pomorske organizacije (IMO) u travnju će biti ključni trenutak za stvaranje stvarno ravnopravnih uvjeta konkurencije na globalnoj razini za brodarstvo. Hitno treba odobriti ambiciozni skup srednjoročnih mjera. Također, digitalizacija će doprinijeti povećanju učinkovitosti i smanjenju ugljičnog otiska brodarskog sektora”, naglasio je.
Povjerenik je također istaknuo potrebu za obukom i unaprjeđenjem vještina zaposlenika u sektoru krstarenja, dok je luke nazvao ključnim za krstarenje, za koje je naglasio da “moraju biti opremljene za suočavanje s budućim izazovima”.
“Već radimo na novoj europskoj strategiji za luke, koja će razmotriti sva pitanja. Gospodarsku sigurnost i kibernetičku sigurnost, konkurentnost, održivost, vojnu mobilnost, energetsku tranziciju i otpornost. Sektor krstarenja će biti ključni partner u oblikovanju ove strategije”, rekao je.
Napokon, g. Tzitzikostas pozvao je ljude iz sektora krstarenja na suradnju “kako bismo svi zajedno osigurali da sektor ostane u prvom planu inovacija, osnovna pokretačka sila europskog gospodarstva i pionir u ekološkoj održivosti”.
“Tako ćemo također jamčiti stalno povećanje broja putnika na krstarenjima”, zaključio je povjerenik za održivi promet i turizam.