go to the original language article
Naši gradovi moraju i mogu postati otporniji, više prilagođeni ljudima, ekološki održiviji, istaknuo je povjerenik za Održivi promet i turizam, Apostolos Tzitzikostas, govoreći na Forumu Grčke mreže otpornih gradova.
Tema dvodnevnog Foruma bila je “Dijalog o otpornosti: Aktivna podrška grčkim gradovima u ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama” i na radovima Foruma sudjelovalo je više od 120 gradonačelnika iz cijele Grčke, političari i znanstvenici.
Ovih dana raspravljamo o suvremenim problemima, aktualnim izazovima, koji u svakom slučaju zahtijevaju plan i odlučnost u njihovom rješavanju, a doista, u srži ovih pitanja su gradovi, urbana središta širom svijeta, naglasio je na početku svog govora.
Kao što je rekao, do 2030., 60% svjetske populacije živjet će u gradovima, a taj postotak se očekuje da će doseći 80% do 2050. godine, s ovom brzom urbanizacijom koja stvara demografske, socijalne i ekološke izazove. Istaknuo je da gradovi pokrivaju oko 3% Zemljine površine i proizvode 72% globalnih emisija stakleničkih plinova, dok u Europskoj uniji, brojke se ne razlikuju značajno, jer gradovi pokrivaju samo 4% površine, ali u njima živi 75% građana i predstavljaju 65% ukupne potrošnje energije i 70% emisija ugljičnog dioksida.
EU dosljedno promiče održive politike i aktivno podržava gradove kroz programe, aktivnosti i financiranja
Za gospodina Tzitzikostasa, klimatske promjene i urbanizacija su “dva svjetska mega-trenda” i “moramo ispitati njihovu međusobnu povezanost”, kako je rekao, ističući da “što gradovi rade, treba nas zanimati”, a posebno što rade gradovi u mediteranskoj regiji, jer “iskusujemo najjače posljedice klimatskih promjena”. Posljedice koje “prijete zdravlju i životu građana, sigurnosti infrastrukture i ekonomskoj održivosti urbanih središta”, kako je rekao.
Objasnio je, međutim, da “nije sve crno i tmurno”, jer postoje tri razloga za “biti optimističan”: Prvo, sada smo shvatili izazov u dubini -i ovaj dvodnevni forum, ali i šira djelatnost Grčke mreže otpornih gradova, još je jedan očit dokaz da su javni dijalog, javne politike, ciljevi i naši prioriteti sada ispravno usmjereni. Drugo, “smo dio saveza koji se usredotočio na ova pitanja, u EU, koji dosljedno promiče održive politike i aktivno podržava gradove kroz programe, akcije i financiranja. I treće, “sada imamo i znanje i tehnologiju i sredstva i alate za postizanje vrlo važnih ciljeva”, jer i EU prepoznaje da prijelaz ka otpornim i održivim gradovima zahtijeva integrirane suradnje, strategije i inovativna rješenja, koja ne proizlaze automatski, treba im strateške i političke odluke i ustrajnost u njihovoj provedbi.
Što se tiče relevantnih europskih programa i zajedničkog financiranja, naglasio je važnost programa “Horizon”, koji financira projekte za inovativna rješenja, Fonda za oporavak i otpornost, koji ima značajne resurse za održivi razvoj gradova i fonda ESIF, koji je jedan od najvažnijih alata koje regije i općine imaju na raspolaganju, kako je rekao, za suvremenu fizičku i digitalnu infrastrukturu, i spomenuo je program 100 klimatski neutralnih i pametnih gradova, koji ima za cilj da do 2030. godine učini europske gradove predvodnicima klimatske neutralnosti.
Kao što je rekao, Atena, Solun, Trikala, Kozani, Ioannina, Kalamata, zajedno s još 106 gradova, smanjuju emisije u zraku za 200 milijuna tona i razvijaju projekte i aktivnosti kako bi ti gradovi postali više prilagođeni ljudima. Podsjetio je da 90% europskih aktivnosti za suočavanje s klimatskim promjenama danas provode regije i općine.
„Naši gradovi, dakle, moraju i mogu postati otporniji, više prilagođeni ljudima, ekološki održiviji“
Kasnije, gospodin Tzitzikostas se detaljno osvrnuo na europske inicijative povezane sa svojim portfeljima, Održivim prijevozom i turizmom.
Za urbanu mobilnost, bilo da se radi o električnim automobilima, prijevoznim sredstvima ili proširenju mogućnosti prijevoza biciklima, rekao je da i putem nove strategije za europsku automobilsku industriju, koju je nedavno predstavio u Bruxellesu, i putem strategije za održivi prijevoz, koja se priprema, i putem strategije za europske luke, na kojoj trenutno rade i koja će biti predstavljena 2025. godine, “dosljedno podržavamo ulaganje u suvremenu, čistu, urbanu mobilnost, ulaganje u elektrifikaciju i održiva goriva, ulaganje u inovacije i digitalnu tranziciju”.
“Moramo smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima i stvoriti otpornije energetske mreže. Moramo brže instalirati više mjesta za punjenje električnih vozila. Sredstva prijevoza moraju biti održivija. Moramo iskoristiti digitalna rješenja i pametne tehnologije za bolju razradu resursa i urbanih sustava. Proširiti mrežu biciklističkih staza. Poboljšati sigurnost za naše sugrađane koji se kreću pješice”, rekao je.
Također, naglasio je kako je vrlo značajno za Komisiju, ali i njega osobno, europska podrška zemljama članicama, kako bi zauzvrat pružile ekonomske i porezne poticaje svima, a posebno sugrađanima s nižim prihodima, kako bi imali pristup čišćim vozilima novih tehnologija. Kao što je rekao, mobilnost je pravo, bez obzira na to gdje tko živi i koja su mu sredstava životna i stoga je njegova apsolutna prednost osigurati da nitko ne ostane u pozadini, na margini.
Govoreći o turizmu, ponovio je važnost da se po prvi put u povijesti EU turizam dodao na portfelj povjerenika, i, kao što je rekao, “u ovom se razdoblju radi na novoj europskoj strategiji za turizam, putem koje želimo dati odgovor na osnovno pitanje kako uravnotežiti razvoj s očuvanjem okoliša i baštine”.
Govorio je o “uravnoteženom turizmu”, jer neki destinacije suočavaju se s fenomenima prekomjerne zasićenosti, dok drugi, nevjerojatno lijepi i posebni destinacije, ostaju neiskorišteni. Spomenuo je jačanje Organizacija za upravljanje destinacijama, ističući da će uloga općina u ovom nastojanju biti ključna, i govorio je o postizanju većih turističkih tokova na više destinacija – s koristima za više lokalnih zajednica i uklanjanjem tereta s prekomjerno zasićenih destinacija – produljenje turističke sezone na dvanaest mjeseci, ali i zaštitu i očuvanje prirodne i kulturne baštine.
Gospodin Tzitzikostas, govoreći o trenutnoj geopolitičkoj situaciji, pojasnio je da “da, dobili smo više prioriteta, ne mijenjamo prioritete”, dok je o posljedicama klimatske krize rekao da prema predviđanjima, 2050. godine, smanjenje turizma će dosegnuti 10%, i, kao što je rekao, Grčka će, kao mediteranska zemlja, biti u prvoj zoni zemalja koje, ako stvari ne idu dobro, doživjet će nezamislive posljedice”.
Nitko danas ne može zamisliti trošak koji ćemo neizbježno morati platiti ako dopustimo stvarima da se razviju temeljeno na najgorem scenariju, dodao je.
“Naši gradovi, dakle, moraju i mogu postati otporniji, više prilagođeni ljudima, ekološki održiviji. To je jedina karta ukoliko želimo da naši gradovi imaju gospodarski procvat, privlačenje ulaganja, borbu protiv nejednakosti i društvenu koheziju”, zaključio je gospodin Tzitzikostas.
Čitajte također: