Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BEČ – Ured austrijskog kancelara Karla Nehammera (Narodnjačka stranka Austrije ÖVP) odbio je u subotu komentirati izjavu ministra unutarnjih poslova Gerharda Karnera (ÖVP) koji se usprotivio proširenju šengenskog prostora na Hrvatsku, Rumunjsku i Bugarsku.
“Ne može funkcionirati proširenje jednog sustava koji sam ne funkcionira. Zato je moj stav s pozicije ministra unutarnjih poslova i osobe koja je zadužena za sigurnost, i iz sadašnje perspektive, jasno ‘ne’ proširenju šengena”, rekao je ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner za javni servis ORF. a prenosi ministarstvo unutarnjih poslova Austrije na svojim stranicama.
Ministar Karner je objasnio kako je od 100.000 ilegalnih migranata koliko je ove godine zabilježeno u Austriji, 75.000 prošlo kroz neku od zemalja Europske unije, a da ih vlasti tih zemalja nisu registrirale.
Ministarstvo je priopćilo da se Karner “izborio” za sastanak ministara unutarnjih poslova zemalja EU-a sljedećeg tjedna na kojem bi glavna tema bila migracija na zapadnom Balkanu. Još jedan sastanak na istu temu bi trebao biti održan početkom prosinca.
Karner je još jednom stao u obranu zadržavanja pograničnih kontrola prema Sloveniji i Mađarskoj te je rekao da mnoge zemlje EU-a već dulje vrijeme provode ovakve kontrole.
Upit Hine ministarstvu unutarnjih poslova da komentira izjavu ministra Karnera je za sada ostao bez odgovora.
U srijedu austrijski kancelar Karl Nehammer dolazi u radni posjet Hrvatskoj i to će biti prigoda da se razjasni austrijska pozicija oko ulaska Hrvatske u šengen. Njegov ured je odbio komentirati izjavu ministra Karnera.
Konačnu odluku o proširenju šengenskog prostora donijet će Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove koje se sastaje 8. i 9. prosinca u Bruxellesu. Češko predsjedništvo je pripremilo dva nacrta odluke, jedan za Hrvatsku, a jedan za Bugarsku i Rumunjsku. (19. studenoga 2022.)
Hrvatska prednjači u recikliranju elektroničkog otpada
ZAGREB – Hrvatska prednjači pred ostalim državama članicama Europske unije u recikliranju električnog i elektroničkog otpada (EE otpad) s više od 80 posto recikliranog otpada te vrste.
Hrvatska je po podatcima Eurobarometra za 2020. reciklirala 81,3 posto EE otpada. Švedska je reciklirala 47 posto, Njemačka 38,7 posto, Francuska 36,6 posto, Italija 32,1 posto.
Najlošija je bila Malta sa svega 20,8 posto, rečeno je Hini u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Rješavanje problema EE otpada važno je za ostvarivanje ciljeva Zelenog plana i Akcijskog plana o kružnom gospodarstvu koji je Europska komisija donijela u veljači 2020.
Elektronika je najbrže rastući izvor otpada, a recikliranjem se doprinosi ublažavanju klimatskih promjena jer se izbjegava nastanak emisija stakleničkih plinova uzrokovanih proizvodnjom novih materijala, posebno metala.
Članice EU-a u prosjeku prikupljaju i oporabljuju više EE otpada nego većina zemalja izvan EU-a , a to je oko 80 posto.
EU je utvrdila zahtjevnije ciljne vrijednosti, poboljšala je zakonodavstvo o EE otpadu, ali se suočava s izazovom daljnjeg povećanja stope njegova prikupljanja, recikliranja i ponovne uporabe.
Propisnom obradom EE otpada mogu se ostvariti znatne gospodarske koristi te smanjiti potreba za sirovinama, ističu u Fondu.
Primjerice, tona pametnih telefona sadržava otprilike 100 puta više zlata od tone rude zlata.
EE otpad može sadržavati i druge važne metale, kao što su bakar, nikal, indij ili paladij. Utvrđeno da je u EE otpadu prisutno 49 kemijskih elemenata, od kojih bi se mnogi mogli reciklirati radi ponovne upotrebe u drugim proizvodima. (20. studenoga 2022.)
Vučić upozorava da bi se na sjeveru Kosova mogao dogoditi “pakao”
BEOGRAD – Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić potvrdio je da će se u ponedjeljak ujutro u Bruxellesu sastati s premijerom Kosova Albinom Kurtijem u jeku napetosti između Beograda i Prištine, ocijenivši da je situacija na Kosovu teža nego u posljednjih 10 godina.
Kosovske vlasti najavile su za 21. studenoga početak izdavanja novčanih kazni za vlasnike vozila s tablicama izdanim u Srbiji za kosovske gradove koji ih odbijaju preregistrirati na tablice Republike Kosova (RKS), unatoč zahtjevima Sjedinjenih Država i EU-a da se odluka o preregistriranju odgodi za 10 mjeseci.
Vučić je u jutarnjem programu TV Prva ocijenio da nisu u pitanju samo registarske tablice, rekavši da od sutrašnjeg sastanka ne očekuje preokret jer da je kosovski premijer htio odložiti odluku o tablicama, to bi uradio ranije.
Nisam optimist, ali otići ću u Bruxelles, ne zato što mislim da ćemo nešto postići, nego da im ne dam razlog da okrive Srbiju da nešto nije učinila, rekao je Vučić.
On ne vidi rješenje “dok se ne ispune srpski zahtjevi” iz dijaloga u Bruxellesu.
Vučić je ustvrdio da Priština zapravo provodi “operativnu akciju protjerivanja Srba”, na tri načina – prvi je kroz namjeru legaliziranja kosovske vojske, drugi je oduzimanje 10 zajamčenih mandata Srbima u parlamentu Skupštine Kosova, a treća je da se, uz obrazloženje o dekriminaliziranju kosovskog sjevera, u četiri općine stacioniraju vojne i specijalne policijske postrojbe.
Srpska zajednica na Kosovu ima zajamčenih 10 mandata u parlamentu i sudjeluje u kosovskoj vladi, iako Beograd službeno ne priznaje neovisnost Kosova i protivi se njegovu prijemu u UN i druge međunarodne institucije.
Vučić je upozorio da će, ako bude pokušaja o prisilnom provođenju odluke o registarskim tablicama na sjeveru, biti “pakao na terenu”.
“Nadam se da se to neće dogoditi, ali to ne ovisi o nama”, poručio je Vučić, ocijenivši da je sve to sada problem Bruxellesa i Kvinte. (20. studenoga 2022.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.