Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BRUXELLES/LUXEMBOURG – Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell izjavio je u ponedjeljak da podržava utvrđivanje odgovornosti za ruske ratne zločine u Ukrajini.
“Snažno podržavam poduzimanje svih mjera u pogledu odgovornosti za zločine, a trebamo vidjeti koji je najbolji način za to”, odgovorio je Borrell na novinarsko pitanje podržava li uspostavu posebnog suda koji bi se bavio ruskim ratnim zločinima u Ukrajini.
Ministri vanjskih poslova država članica EU-a okupili su se u ponedjeljak u Luxembourgu na sastanku na kojem bi trebali odobriti misiju za osposobljavanje 15 tisuća ukrajinskih vojnika na teritoriju EU-a te pomoć od dodatnih 500 milijuna eura za nabavu oružja za ukrajinske snage.
Misija obučavanja ukrajinskih vojnika trebala bi započeti sredinom sljedećeg mjeseca u Poljskoj i Njemačkoj.
Ministri će također razgovarati o dostavi iranskih dronova Rusiji. Ukrajinski glavni grad Kijev u ponedjeljak ujutro je izložen snažnim napadima dronovima. Borrell je rekao da treba utvrditi čiji su dronovi u pitanju, dodajući da Iran demantira da je riječ o njihovima. Danski ministar vanjskih poslova Jeppe Kofod je rekao je bez ikakvih ograda da je riječ o iranskim dronovima i da EU treba na to odgovoriti “konkretnim mjerama”.
Nevezano uz pitanje dronova, ministri bi trebali uvesti sankcije protiv 15 iranskih dužnosnika, što uključuje zabranu putovanja i zamrzavanje imovine, zbog represije nad prosvjednicima koji demonstriraju nakon što je moralna policija zatvorila i ubila 22-godišnju Mahsu Amini jer nije nosila hidžab na propisani način. (17. listopada 2022.)
Božinović optimist oko skorog ulaska u Šengen
LUXEMBOURG – Hrvatska ispunjava sve uvjete za pristupanje šengenskom prostoru i s optimizmom očekuje da će taj proces uskoro biti dovršen, izjavio je u petak hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
“S obzirom da ispunjavamo sve uvjete mi smo optimisti da će se proces pristupanja šengenskom prostoru uspješno privesti kraju”, rekao je Božinović u Luxembourgu, gdje je sudjelovao na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU-a.
Ministri su na sastanku razgovarali o općem stanju šengenskog područja, s posebnim naglaskom na upravljanju vanjskim granicama. Češko predsjedništvo je upoznalo ministre s trenutačnim stanjem u pogledu proširenja šengenskog prostora.
Uz Hrvatsku, koja konačnu odluku očekuje do kraja godine, na pristupanje prostoru bez unutarnjih graničnih kontrola već godinama čekaju Bugarska i Rumunjska.
Na pitanje hoće li možda sve tri zemlje ući u paketu, Božinović je rekao da Hrvatska podržava ulazak Bugarske i Rumunjske, ali da ne misli da će doći do zajedničkog ulaska.
“Ne bih rekao da se radi o pristupu da bude paket. Svaka se zemlje ocjenjuje po onome što je ispunila, a mi smo sigurni, a što je više puta i potvrđeno da smo ispunili sve uvjete za ulazak u šengen”, rekao je.
Za Bugarsku i Rumunjsku još od 2011. godine postoji prijedlog da ih se primi u šengen, imaju i pozitivno mišljenje Europskog parlamenta, ali je njihov ulazak blokiran u Vijeću EU-a. Više o njihovim izgledima da uđu zajedno s Hrvatskom znat će se kada se objave rezultati evaluacije koja je u tijeku o njihovoj spremnosti za šengen, a koji će biti objavljeni 26. listopada. (14. listopada 2022.)
Hrvatska kasni s prijelazom na električna vozila
ZAGREB – Prijelaz na električna vozila u Hrvatskoj će kako se čini pričekati, jer uz njihovu skupoću kasnimo s infrastrukturnom za punjenje, pa će građani barem kako sada stoje stvari i dalje kupovati polovne benzince, a pogotovo dizelaše kojih je lani uvezeno više od 53 tisuće, 40 tisuća više nego benzinaca.
Prometni stručnjak Željko Marušić smatra da će tranzicija prema potpuno električnim vozilima u Hrvatskoj biti “mnogo sporija nego što je to bilo planirano”.
Predviđa da do 2030. godine udio električnih vozila u Hrvatskoj neće prijeći 20 posto. Udjel električnih vozila u državama EU trebao bi ove godine biti oko 12,6 posto.
Podsjeća da je ove godine Europski parlament nakon zahtjevnih pregovora, rekao ne motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine.
“Zapadne zemlje se pripremaju za tu transformaciju, mi debelo kasnimo. Ne ulazeći u autonomiju električnih automobila, kod nas je još uvijek slaba infrastruktura za ta vozila. Intencija je da se ona pune noću, kada struje ima više, no gdje sada, recimo u Novom Zagrebu, imate infrastrukturu koja bi zadovoljila veće potrebe?”, pita Marušić.
Po njemu, Hrvatska nema strategiju u tom području.
“Sada je udio električnih vozila u ukupnom broju vozila relativno malen, a kada dođe do četiri-pet posto, raspast ćemo se jer nemamo infrastrukturu”, smatra Marušić.
Prošle godine novih vozila na benzinski pogon prodano je 24.100 ili 53,2 posto, dizelaša 10.751 odnosno 23,7 posto, hibrida 7.068 ili 15,6 posto. Električni auto kupila su 1.373 hrvatska građana ili tri posto, a vozila na plinski pogon 1.997 odnosno 4,4 posto.
Ipak, iako puževim korakom, raste kupnja automobila na struju pa su lani registrirana 1.373 takva vozila, godinu ranije tek 539. Naravno, većina električnih automobila kupljena je uz državne potpore do 70.000 kuna po automobilu. (15. listopada 2022.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.