Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB – Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović istaknuo je u petak kako Hrvatska bilježi pojačani trendove ilegalnih migracija te da je nužno organizirati i aktivnosti izvan teritorija Europske unije kako bi se ilegalne migracije kanalizirale u redovite i zakonski utemeljene.
”Ja sam siguran da će Europa u narednom razdoblju shvatiti, a mi to predlažemo već cijeli niz godina, da ovakav način nije dobar ne samo za EU, već i za migrantsku populaciju”, kazao je Božinović.
“Kao EU morat ćemo organizirati neke aktivnosti izvan teritorija EU i probati taj proces kanalizirati u redovite migracije koje će biti zakonski utemeljene i kako nedorečenim rješenjima ne bi dolazili u situaciju da migranti umiru na putu i da krijumčari ostvaruju velike profite”, dodao je.
Božinović je u petak na obilježavanju Dana Hrvatskih voda ocijenio da aktualnim ilegalnim migracijama pogoduju povoljni vremenski uvjeti, ali je istaknuo da će se ići prema rješenjima koja su održivija nego što su bila. (8. rujna 2023.)
RH provodi najveće reforme javne uprave u posljednjih 30 godina
ZAGREB – Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica istaknuo je u četvrtak kako Hrvatska priprema i provodi najznačajnije reforme u području javne uprave u posljednjih 30 godina.
„Jedna od najvećih reformi u hrvatskoj javnoj upravi je priprema novog Zakona o plaćama u javnim službama, uz novi Zakon, fokus je i na upravljanju ljudskim potencijalima u javnoj upravi“, rekao je ministar na panel raspravi „Reforma javne uprave u pretpristupnom i postpristupnom razdoblju“ kojom je nastavljena konferencija Europske skupine za javnu upravu (EGPA).
Tema konferencije je „Upravljanje Europskom unijom kroz oluje višestrukih kriza: uloga javne uprave“, organizirana je u suradnji s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, a održava se od 5. do 8. rujna.
Malenica je naveo kako je Hrvatska prije ulaska u EU uvela razne politike i modernizirala zakonodavstvo, te da nakon ulaska u EU, nekoliko godina nije bilo značajnijih reformi.
Međutim, bitno je naglasiti digitalnu transformaciju naše javne uprave nakon COVID-a. Već smo imali platformu e-građani, ali je njezina upotreba bila ograničena. Nakon što je počela pandemija, baza korisnika platforme proširila se na više od milijun korisnika. Kao odgovor, pokrenuli smo nekoliko projekata digitalizacije kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti“, naglasio je ministar. Dodao je da se većina nedavnih zakonskih promjena odnosi na digitalizaciju, rješavanje problema nedostatka državnih službenika i poboljšanje njihovih plaća. (7. rujna 2023.)
Samit Brdo-Brijuni u Skoplju: Milanovićeva očekivanja
ZAGREB – Hrvatski predsjednik Zoran Milanović danas u Skoplju sudjeluje na samitu procesa Brdo-Brijuni i nada se da skopski skup neće završiti kao prethodna dva „svađom raštimanih instrumenata” i lomljenjem kopalja u usvajanju završne deklaracije.
Zoran Milanović i slovenska šefica države Nataša Pirc Musar supredsjedatelji su inicijative Brdo-Brijuni, pokrenute 2013., kojemu je ove godine domaćin sjevernomakedonski predsjednik Stevo Pendarovski.
I na ovom skupu zajednička nit inicijative ostaje približavanje zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji, što je bio i njezin inicijalni cilj, a čelnici će se osvrnuti i na suzbijanje posljedica klimatskih promjena i na zadržavanje mladih na prostoru zapadnog Balkana, najavljeno je s Pantovčaka.
Na skupu uz predsjednike Hrvatske, Slovenije i Sjeverne Makedonije sudjeluju predsjednici Srbije, Albanije i Crne Gore, predsjednica Kosova i svoje troje članova Predsjedništva BiH. .
Nedugo nakon što je izabrana na dužnost, Pirc Musar potvrdila je na svom prvom sastanku s predsjednikom Milanovićem u Zagrebu u veljači da Slovenija želi zajedno s Hrvatskom nastaviti projekt Brdo-Brijuni.
Milanović je tom prigodom izrazio nadu da skup u Skoplju neće ponovno završiti „svađom raštimanih instrumenata kao zadnja dva puta”, a o tom je formatu rekao da se „neke stvari moraju kalibrirati i dovesti u malo mirnije vode”.
Na prošlogodišnjem samitu nije usvojena završna deklaracija jer je hrvatski predsjednik tražio da se u dokumentu spomene konstitutivnost triju naroda u Bosni i Hercegovini s čime se nisu složila dva člana njezina Predsjedništva, bošnjački Šefik Džaferović i nominalno hrvatski, ali bošnjačkim glasovima izabrani Željko Komšić. (11. rujna 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.