Broj ilegalnih ulazaka migranata približava se razini iz 2015. i 2016. godine

ZAGREB – Brojevi ilegalnih ulazaka migranata na područje Europske unije ove se godine približavaju razini iz 2015. i 2016. godine, rekao je u srijedu ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na konferenciji za medije sa svojim bugarskim kolegom.

Božinović je u Zagrebu ugostio Ivana Demerdžijeva, potpredsjednika bugarske tehničke vlade za javni red i sigurnost i ministra unutarnjih poslova.

Hrvatski ministar rekao je da je s bugarskim kolegom glavna tema bila migrantska kriza koja „po svim pokazateljima ne samo da ne jenjava” po pitanju ilegalnih ulazaka na teritorij Europske unije, „nego su u prvim mjesecima 2023. brojevi veći nego što su bili prošle godine” i približavaju se brojevima, posebno kad je riječ o azilu, iz 2015. i 2016.  

Božinović je kazao kako migranti, kao i ranije, većinom dolaze s Bliskog istoka i sjevera Afrike, no da zbog liberalizacije viznog režima u susjedstvu, „prije svega u Srbiji i BiH”, stižu i stanovnici država poput Burundija i Kube.

Naglasio je kako su jedan od uzroka većeg broja migracija posljedice ruske agresije na Ukrajinu koje su poremetile svjetske ekonomske tokove i velik broj ljudi gurnule ispod granice siromaštva, ali i ugrozile opskrbu hranom upravo onih područja koje su već ranije imale takvih poteškoća.

Na veći broj dolazaka utjecali su i katastrofalni potresi u Turskoj i Siriji koji su se dogodili upravo na području gdje je boravio velik broj izbjeglica iz Sirije i drugih država.

„To nas sve skupa stavlja pred velik izazov. Europa se ne može zatvoriti, no Europa se mora nositi u borbi protiv ilegalnih migracija i protiv onih koji na toj nesreći zarađuju”, rekao je Božinović, naglasivši da ni Bugarska ni Hrvatska ne mogu same rješavati to pitanje koje će dominirati ovom i sljedećom, izbornom godinom u EU-u.  

Božinović je kazao kako je u interesu Hrvatske, koja je s početkom godine postala članica šengenskog područja, da mu se što prije pridruže i Bugarska i Rumunjska. (1. ožujka 2023.)

EPPO prošle godine pokrenuo 23 istrage u Hrvatskoj

ZAGREB – Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) pokrenuo je u Hrvatskoj tijekom prošle godine 23 istrage zbog sumnji u malverzacije s EU novcem u ukupnoj vrijednosti od 313,6 milijuna eura, izvijestio je EPPO u srijedu u svojem godišnjem izvješću.

EPPO ističe da je uglavnom riječ o istragama povezanima sa zlouporabama sredstava iz fondova Europske unije i državnog novca te malverzacijama u javnoj nabavi.

U izvješću se precizira da se u Hrvatskoj vodi šest postupaka zbog zloupotrebe sredstava iz Europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj, a njih sedam povezuje se s malverzacijama novcem namijenjenim regionalnom razvoju. Dva slučaja odnose se na sredstva iz kohezijskog fonda, jedan na sredstva namijenjena za obnovu i otpornost, a još jedan na novac za digitalizaciju, mobilnost i energetiku.

Podignuto osam optužnica, dva slučaja u fazi suđenja

Europsko tužiteljstvo ističe kako je u 2022. podignuto osam optužnica te da su dva predmeta u fazi suđenja. Dodaje kako su sudovi tijekom prošle godine izrekli šest pravomoćnih presuda i da je izrečeno isto toliko nepravomoćnih presuda.

Po nalogu EPPO-a je tijekom 2022. blokirana imovina u vrijednosti od 400.000 eura, a u dva slučaja provode se prekogranične istrage, stoji u izvješću za prošlu godinu.

Prema objavljenim podacima, EPPO je u Hrvatskoj zaprimio četiri prijave od tijela EU, njih 17 od građana i 29 od državnih tijela, dok je jedan postupak pokrenut po službenoj dužnosti.

Najpoznatiji osumnjičenici europskog tužitelja u Hrvatskoj su Gabrijela Žalac koja je krajem prosinca optužena za zloporabu položaja i ovlasti te trgovanje utjecajem za vrijeme dok je bila ministrica EU fondova te bivši ministar Tomislav Tolušić, pod istragom od srpnja 2022.

U 22 države članice EU u kojima djeluje, EPPO je do kraja 2022. imao 1117 aktivnih istraga s ukupnom procijenjenom štetom od 14,1 milijarde eura, od čega se 47 posto njih odnosi na prijevare u vezi s PDV-om. (1. ožujka 2023.)

Hrvatskoj preostalo još 2,5 milijarde eura iz prethodnog višegodišnjeg proračuna EU-a

BRUXELLES – Hrvatskoj je iz prethodnog sedmogodišnjeg proračuna preostalo potrošiti još 2,5 milijarde eura kohezijskih sredstava do kraja ove godine i to je izvedivo, izjavio je u utorak u Bruxellesu ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Šime Erlić.

“To je dosta ambiciozan cilj, ali i dosad smo postavljali ambiciozne ciljeve te vjerujem da ćemo uspjeti iskoristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju”, rekao je Erlić nakon razgovora s povjerenicom Elisom Ferreirom koja je zadužena za koheziju i reforme.

Tema razgovora s povjerenicom Ferreirom upravo je bilo to kako Komisija može pomoći Hrvatskoj da iskoristi dostupna sredstva.

Hrvatska iz višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) EU-a za razdoblje od 2013. do 2020. ima na raspolaganju 10,7 milijardi eura kohezijskih sredstava. Prema pravilu N+3, ta se sredstva mogu trošiti još tri godine, dakle do kraja 2023. godine.

Erlić kaže da je do sada iskorišteno oko 80 posto te da je preostalo još iskoristiti oko 2,5 milijarde eura.

“Cilj nam je potrošiti sva sredstva kako bismo spremni ušli u novu financijsku perspektivu 2021.- 2027. i iskoristili nikad veća sredstva od 25 milijardi eura”, rekao je Erlić.

Do sada je ugovoreno preko 120 posto sredstava iz prethodne financijske perspektive. Uobičajeno je da se ugovara više nego što ima sredstava na raspolaganju kako bi se stvorila određena rezerva projekata.

Preostalih 2,5 milijarde eura treba isplatiti do kraja godine, a do kraja lipnja sljedeće godine ta se sredstva moraju verificirati, to jest opravdati pred Europskom komisijom. (28. veljače 2023.)

EU uvodi digitalnu vozačku dozvolu, lakše sankcioniranje prekograničnih prometnih prekršaja

BRUXELLES – Europska komisija je u srijedu, u okviru zakonodavnog paketa o cestovnoj sigurnosti, predložila uvođenje jedinstvene digitalne vozačke dozvole u EU-u i nova pravila koja će olakšati naplatu prometnih kazni počinjenih u nekoj drugoj zemlji članici, kao i oduzimanje vozačkih dozvola.

“Današnjim paketom nastoji se pojednostaviti pravila o vozačkim dozvolama i istodobno ih prilagoditi tehnološkom i medicinskom napretku kako bi mladi vozači bili dobro obučeni”, izjavila je povjerenica za promet Adina Valean.

Novi paket također bi trebao eliminirati nekažnjivost onih koji čine prometne prekršaje u nekoj drugoj članici kroz bolju razmjenu informacija o počinjenim prekršajima i diskvalifikaciju vozača koji čine teške prometne prekršaje, dodala je povjerenica.

Komisija predlaže uvođenje digitalne vozačke dozvole kako bi se olakšalo priznavanje dozvola između država članica, olakšala i pojednostavila zamjena ili produljenje vozačke dozvole. Cijeli postupak izdavanja digitalne vozačke dozvole moći će se obaviti ‘online’. To će biti prva digitalna vozačka dozvola u svijetu. To će također olakšati zamjenu vozačke dozvole izdane u nekoj državi koja nije članica, ali ima slične sigurnosne standarde, za dozvolu u EU-u. Pored digitalne, koju će vozači imati u svojem mobilnom telefonu, zadržat će se i vozačka dozvola u fizičkom obliku.

Novi paket za cestovnu sigurnost predviđa probno razdoblje za mlade vozače od najmanje dvije godine nakon polaganja ispita i pravilo nulte tolerancije na vožnju pod utjecajem alkohola za mlade vozače. Iako mladi vozači čine samo 8 posto od svih vozača, 2 od 5 smrtonosnih sudara uključuju vozače mlađe od 30 godina.

Također se predviđaju promjene u obučavanju i testiranju vozača kako bi se bolje zaštitili posebno ranjivi sudionici u prometu, pješaci, biciklisti, osobe koje se kreću na električnim skuterima.

Komisija predlaže novu direktivu kojom bi se reguliralo oduzimanje vozačkih dozvola za teške prometne prekršaje bez obzira u kojoj su zemlji počinjeni. Sada još uvijek postoje rupe koje omogućavaju da državljanin jedne zemlje kada mu zbog teškog prometnog prekršaja bude oduzeta dozvola, ode u svoju zemlju, prijavi nestanak i dobije novi dozvolu.

Po novom prijedlogu to više neće biti moguće. U prijedlogu su navedeni teški prometni prekršaji zbog kojih se oduzima vozačka dozvola u cijeloj Uniji. To su prekomjerna brzina, 50 km/h više od dopuštene, vožnja pod utjecajem alkohola ili droge te izazivanje smrtnog slučaja ili teških povreda u prometu. (1. ožujka 2023.)

Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.