Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.STRASBOURG – Desni klubovi zastupnika poručili su u Europskom parlamentu u srijedu kako su zelene politike ljevice odgovorne za probleme seljaka koji su doveli do njihovih prosvjeda u više europskih zemalja, dok je ljevica ustrajala da je poljoprivredni sektor nemoguće odvojiti od zaštite okoliša.
“Poljoprivredna politika nije pododjel ekološke politike nego je važna zasebna tema”, kazao je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta čelnik Europske pučke stranke Manfred Weber.
Weber je podsjetio da su pučani bili protiv uredbe o obnovi prirode koja je usvojena u studenom, a predviđa mjere za obnovu najmanje 20 posto kopnenih i morskih područja koja su u lošem stanju do 2030. i svih ekosustava do 2050.
“Pogrešno je stavljati zemlju na ugar kada nedostaje hrane”, istaknuo je Weber.
Klubovi zastupnika koji su desniji od pučana – Europski konzervativci i reformisti (ECR) te Identitet i demokracija (ID) – okrivili su Zeleni plan, strategiju EU-a za postizanje klimatske neutralnosti do 2050., za probleme poljoprivrednika.
Veliki prosvjedi seljaka pogodili su Francusku, Belgiju, Njemačku, Nizozemsku, Španjolsku, Rumunjsku i Italiju, a u jeku prosvjeda predsjednica Europske komisije Ursula Von der Leyen je u utorak najavila povlačenje uredbe o održivoj upotrebi pesticida,
U raspravi je sudjelovao i hrvatski eurozastupnik Ladislav Ilčić, član Hrvatskih suverenista i ECR-a.
Ilčić je kazao da je postojeća politika EU-a “pogubna i za poljoprivrednike i za cijelo društvo” te da seljaci prosvjeduju protiv previše regulativa, restrikcija prema Zelenom planu, uvoza jeftine hrane iz inozemstva, restrikcija konvencionalnom umjetnom gnojivu i ukidanja subvencija za dizel.
Hrvatski eurozastupnik HDZ-a/EPP-a Karlo Ressler kazao je Hini kako je poljoprivreda “više od same gospodarske djelatnosti”.
“Hrana postaje sve vrjedniji resurs u geopolitički zategnutijim odnosima i jednostavno smo se protivili zbog toga bilo kakvim mjerama koje bi imale za učinak smanjenje poljoprivredne proizvodnje i povećanje administrativnog opterećenja”, istaknuo je Ressler.
“Poljoprivredu je nemoguće vidjeti isključivo u kontekstu zaštite okoliša jer su takvi zahtjevi onda nerealni, pretjerano rigorozni, ali u konačnici i ideološki uvjetovani”, dodao je. (7. veljače 2024.)
Hrvatska za produljenje izuzeća od obveze da se 4 posto zemljišta stavlja na ugar
ZAGREB – Ministarstvo poljoprivrede izvijestilo je u srijedu da je Hrvatska u pregovorima s Europskom komisijom (EK) oko izmjene dijela zahtjeva za obavljanje poljoprivredne proizvodnje.
Pravila vezana za uvjetovanost tj. sustav zahtjeva koji se mora poštivati u obavljanju poljoprivredne djelatnosti, kako se navodi u priopćenju, trenutno su predmet rasprave između EK i država članica.
Svi se slažu da je sustav uvjetovanosti namijenjen smanjivanju negativnih efekata na klimu, očuvanje okoliša, javno zdravlje, zdravlje biljaka i dobrobiti životinja potreban i važan dio zakonodavnog okvira i strateških dokumenata EU i zemalja članica. Međutim, u provođenju tog cilja potrebno je, kažu u Ministarstvu, sačuvati proizvodnju hrane, dohodak poljoprivrednika i ne povećavati administrativno opterećenje.
Stoga je Hrvatska među članicama koje predlažu konkretna rješenja za 2024. te sudjeluje u pregovorima s EK. Iz Ministarstva navode kako je posljednji prijedlog EK za 2024. u vezi s pravilima uvjetovanosti jest odstupanje od tzv. pravila GAEC 8 kojim se zahtijeva da se minimalno četiri posto obradivog zemljišta namijeni neproduktivnim područjima ili obilježjima.
Komisija je predložila da se taj zahtjev, koji se uobičajeno poistovjećuje sa zemljištem ostavljenim na ugaru i to najmanje četiri posto obradivog zemljišta na gospodarstvu, ublaži na način da se najmanje sedam posto obradivog zemljišta koristi za usjeve koji vežu dušik (npr. leća ili grašak) ili postrne usjeve. Postrni usjevi su biljke koje rastu između dvije glavne kulture. Ti usjevi mogu poslužiti kao hrana za životinje ili za zelenu gnojidbu, a zajedno s usjevima koji vežu dušik donose niz koristi za tla, bioraznolikost i okoliš.
Iz Ministarstva ističu kako je Hrvatska među državama članicama koje zastupaju stav da bi za poljoprivrednike bilo pogodno produljenje izuzeća od primjene GAEC-a 8 i u 2024., s obzirom na brojne izazove koji proizlaze iz geopolitičkih i drugih okolnosti te zahtjeve poljoprivrednika. (7. veljače 2024.)
EK kritizira Vučića zbog napada na zapadne medije
BRUXELLES – Europska komisija je u četvrtak neizravno kritizirala napad srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića na zapadne medije, dok istodobno dopušta djelovanje ruskih propagandnih medija.
“Tkogod pokušava kvalificirati medije govori o samom sebi … posebno ako ta osoba pogleda oko sebe i što se radi uz podršku njegove administracije kada je u pitanju kvaliteta novinarstva, na primjer dopuštajući instrumentu ruske propagande i laži da djeluje na području Srbije”, rekao je glasnogovornik za vanjsku politiku Peter Stano odgovarajući na upit novinar da komentira Vučićev napad na zapadne medije.
Stano je dodao da pritom misli na Russia Today, ruski propagandni alat “koji je zabranjen u Europskoj uniji zbog subverzivnih aktivnost u odnosu prema ilegalnom ruskom ratu protiv Ukrajine”.
Vučić je prije dva dana na televiziji optužio britanski dnevni list The Guardian, kazavši da je to “kriminalni list i dno” te njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), kojeg optužuje da vodi kampanju protiv njega.
Vučić je rekao da je FAZ objavio da je on fasciniran onim što je Azerbajdžan napravio u Nagorno-Karabahu i da zato pojačava vojsku. “Na čemu je to zasnovano? Ni na čemu. Oni svi to rade zajedno ne bi li rušili Srbiju“, rekao je Vučić.
Glasnogovornica povjerenika za proširenje Ana Pisonero izrazila je žaljenje što je ubojstvo srbijanskog novinara Slavka Ćuruvije ostalo nekažnjeno.
“Duboko žalimo što ubojstvo toga novinara ostaje nekažnjeno nakon 24 godine i pozivamo odgovorne institucije da okončaju s nekažnjivošću u ovom slučaju i osiguraju da počinitelji odgovaraju”, rekla je Pisonero.
Žalbeni sud u Beogradu je prije nekoliko dana oslobodio osobe koje su prvostupanjskom presudom osuđene za ubojstvo Slavka Ćuruvije, koji je ubijen je u travnju 1999. u jeku zračnih napada NATO-a na Srbiju. Ubijen je u blizini zgrade u kojoj je živio kada su nepoznate osobe ispalile 18 metaka na njega.(8. veljačle 2024.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.