BRUXELLES (ANP) – Baltičke države članice smatraju da bi zemlje EU koje još uvijek ne troše 2 posto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP) na obranu, trebale prvo “odraditi svoju domaću zadaću”, rekla je latvijska premijerka Evika Siliņa. Latvija troši 3,65 posto BDP-a na obranu, rekla je. Ona podržava prijedlog Von der Leyen da se uloži 800 milijardi eura u obranu, putem ublažavanja pravila EU o proračunu (650 milijardi) i zajmova Komisije državama članicama (150 milijardi).
Latvija je otvorena za dodatne mogućnosti financiranja. Također Litva želi više, rekao je predsjednik Gitanas Nausėda. Zemlja želi postupno povećati svoje izdatke za obranu na 5 do 6 posto BDP-a. Financijske prijedloge Von der Leyen naziva “dobrim početkom” koji pomaže njegovoj zemlji, ali smatra da se kasnije treba pogledati kombinacija zajmova i donacija.
Nizozemska je protiv zajedničkih zajmova.
Finska također pozitivno gleda na obrambene planove predsjednice Komisije. “Vidi se da je EU naučila lekcije iz rata u Ukrajini”, rekao je premijer Petteri Orpo. “Rusija je i ostaje stalna prijetnja za EU i Europu. Napokon gradimo snažnu obranu.”
Španjolska to sve ne podržava. Premijer Sánchez smatra da je strašno što se uopće razgovara o ponovnom naoružavanju. “EU je politički projekt meke moći.” Iznad svega, on i druge južne zemlje vide druga sigurnosna pitanja nego zemlje “na istočnom krilu” za koje se moraju pronaći rješenja. “Moramo ojačati kontrole na granicama i pojačati našu borbu protiv terorizma i cyber napada.”
(20 ožujka 2025.)