go to the original language article
Europska komisija je u kontaktu s poljskim vlastima kako bi ocijenila propise koji obustavljaju pravo podnošenja zahtjeva za azil i nastavit će razgovore i o njihovoj provedbi – rekao je glasnogovornik EK Markus Lammert. U četvrtak je u Poljskoj stupila na snagu uredba u vezi s tim pitanjem.
“EK je svjesna najnovijih događaja u Poljskoj vezanih uz novi zakon” – izjavio je Lammert, komentirajući stupanje na snagu uredbe Vijeća ministara o obustavi prava na traženje azila na granici s Bjelorusijom.
Već ranije EK je najavila da će ocijeniti izmjenu zakona o pružanju zaštite strancima, koja predviđa mogućnost ograničavanja prava na azil nakon završetka zakonodavnog procesa. Predsjednik Andrzej Duda potpisao ju je u srijedu, istog dana vlada je usvojila uredbu o obustavi prava na azil.
Glasnogovornik EK istaknuo je u četvrtak da je u kontekstu Poljske “ključan trenutni kontekst”. “Postoje hibridne prijetnje koje proizlaze iz upotrebe migracija kao oružja od strane Rusije uz podršku Bjelorusije. To prijeti suverenitetu, nacionalnoj sigurnosti i teritorijalnom integritetu Poljske, kao i Uniji kao cjelini” – rekao je.
Lammert je podsjetio da je u prosincu 2024. EK izdala komunikat koji “osigurava pravni kontekst u sklopu kojeg se mogu poduzeti izvanredne mjere za suzbijanje te prijetnje”. Kako je dodao, te mjere moraju biti privremene, proporcionalne i opravdane.
Među izvanrednim mjerama koje dopušta dokument EK iz prosinca 2024., kako bi se spriječila uporaba migranata kao oružja od strane Rusije i Bjelorusije, nalazi se suspenzija prava na azil.
Lammert je upitan može li se obustava prava na azil od strane Poljske smatrati proporcionalnom mjerom u situaciji kada su prema podacima Frontexa u siječnju i veljači ove godine tzv. istočnu kopnenu granicu s EU prešle 962 osobe. Prema podacima europske agencije za zaštitu vanjskih granica EU, tri najveće nacionalne skupine činili su Ukrajinci, Rusi i Sudanci.
Glasnogovornik je odgovorio da će EK razgovarati s Poljskom i o provedbi novog zakona.
Uredba Vijeća ministara uvodi ograničenje prava na podnošenje zahtjeva za pružanje međunarodne zaštite na granici s Bjelorusijom na razdoblje od 60 dana. Taj rok će se moći produžiti na narednih maksimalno 60 dana, nakon što Sejm izrazi svoj pristanak.
Granična straža će, unatoč ograničenjima, moći primati zahtjeve za pružanje međunarodne zaštite od maloljetnih osoba bez pratnje, trudnica, osoba koje mogu zahtijevati poseban tretman, posebno zbog svoje dobi ili zdravstvenog stanja.
Zahtjev će također moći podnijeti osoba koja prema procjeni Granične straže “je izložena stvarnom riziku od ozbiljne štete u državi iz koje je došla izravno” u Poljsku. (27.09.2025)