cs flag go to the original language article
This article has been translated by Artificial Intelligence (AI). The news agency is not responsible for the content of the translated article. The original was published by CTK.

Strasbourg – Europska komisija u utorak je primila češki zahtjev za pomoć nakon poplava putem sustava civilne zaštite Unije. U debati s članovima Europskog parlamenta to je danas rekao povjerenik za krizne situacije Janez Lenarčič, prema kojem je Slovenija već ponudila pomoć. Većina europarlamentaraca pozivala je na brzo oslobađanje sredstava iz fonda solidarnosti Unije za pogođene zemlje, a mnogi su također govorili o povećanju aktivnosti u borbi protiv klimatskih promjena.

Zakonodavci su danas na dnevni red plenarne sjednice u Strasbourgu uvrstili izvanrednu raspravu o mogućnostima pomoći nakon poplava koje su posljednjih dana pogodile srednjoeuropske zemlje, uključujući Češku. “Ponudili smo pomoć i brz odgovor putem mehanizma civilne zaštite, odmah su dostupni ljudi i materijal,” rekao je na početku rasprave Lenarčič. Češki potpredsjednik vlade Vít Rakušan (STAN) izjavio je u utorak da je Češka zatražila 15.000 sušilica. Prema Lenarčiču, češki zahtjev stigao je u Bruxelles u utorak poslijepodne. Slovenija je zasad ponudila neodređenu pomoć.

Sustav omogućuje državama članicama pogođenim prirodnim katastrofama da zatraže, primjerice, slanje spasilačkih timova ili stručnjaka ili materijalnu pomoć. Zemlje Unije također mogu tražiti financijsku pomoć iz Fonda solidarnosti. Upravo su njegovo brzo korištenje danas pozivali brojni zastupnici, uključujući češke. Kako je navela zastupnica iz najbrojnijeg pučkog kluba Danuše Nerudová (STAN), dio europarlamentaraca želi u rezoluciji, o kojoj će glasati u četvrtak, pozvati na ubrzanje administrativnih procesa povezanih s fondom.

Unija je ovaj instrument stvorila 2002. godine kao odgovor na katastrofalne poplave koje su tada pogodile srednju Europu. Od tada su ga države članice i partnerske države koristile u više od 130 prilika i iz njega su ukupno dobile više od 8,2 milijarde eura (205 milijardi kuna). (18. rujan)