BRUXELLES – Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je u četvrtak Kinu da će njezin pristup prema ruskoj agresiji na Ukrajinu uvelike odrediti odnose između Pekinga i Europske unije.
“Način na koji će se Kina odnositi prema ratu (ruskog predsjednika Vladimira) Putina bit će odlučujući faktor za daljnje odnose između EU i Kine”, rekla je von der Leyen govoreći na tribini u Bruxellesu.
Cijeli govor bio je posvećen Kini kamo će predsjednica Komisije sljedeći tjedan otputovati zajedno s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.
Von der Leyen kaže da Kina ima odgovornost čuvati načela i vrijednosti iz Povelje UN-a i igrati konstruktivnu ulogu u promicanju pravednog mira.
“Taj mir može biti pravedan samo ako se temelji na održavanju suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. Ukrajina će definirati uvjete pravednog mira, koji zahtijeva povlačenje invazijskih trupa. Svaki mirovni plan koji bi zapravo učvrstio ruska osvajanja jednostavno nije održiv plan”, rekla je von der Leyen.
Predsjednica Komisija rekla je da Kina posljednjih godina sve jasnije pokazuje da želi promijeniti svjetski poredak u kojem će ona imati središnju ulogu, da koristi svoju ekonomsku moć i stvara Europska unija ne treba se odvajati od Kine, nego smanjiti rizik od ovisnosti o Kini jer su odnosi s njom, s obzirom na njezinu gospodarsku snagu i globalni utjecaj, ključno važni za gospodarski prosperitet i sigurnosti Unije, rekla je Von der Leyen.
“Vjerujem da nije održivo – niti je u interesu Europe – odvojiti se od Kine. Naši odnosi nisu crni ili bijeli – a naš odgovor ne može biti ni jedno ni drugo. Zbog toga se moramo usredotočiti na smanjenje rizika – ne na razdvajanje”, rekla je von der Leyen.
Polazna točka u tom pristupu treba biti jasno definiranje rizika, priznati da su se kineske ekonomske i sigurnosne ambicije promijenile i kritički razmotriti otpornost i ovisnost Europe, naročito u području industrije i obrane, kaže predsjednica Komisija. (30. ožujka 2023.)
Dogovor o povećanju udjela obnovljive energije
BRUXELLES – Pregovarači Vijeća i Europskog parlamenta postigli su u četvrtak privremeni politički dogovor o povećanju udjela obnovljive energije u ukupnoj potrošnji energije u EU-u na minimalno 42,5 posto do 2030., dok su dosadašnji planovi predviđali povećanje na 32 posto.
Dogovor sada trebaju potvrditi obje zakonodavne institucije kako bi postao zakon. Dogovor predstavlja važan korak u provedbi europskog Zelenog plana po kojem Europa do 2050. treba postati klimatski neutralan kontinent.
Pregovarači su dogovorili da treba težiti dodatnom povećanju od dodatnih 2,5 posto kako bi udio obnovljivih izvora energije dosegnuo 45 posto do 2030. godine.
U direktivu o učinkovitosti obnovljive energije prvi put je uključena industrija. Dogovorom su utvrđeni indikativni ciljevi od 1,6 posto godišnjeg povećanja korištenja obnovljive energije te obvezujući cilj za postizanje 42 posto obnovljivog vodika u ukupnoj potrošnji vodika u industriji do 2030.
U sektoru prometa privremenim dogovorom državama članicama ostavljena je mogućnost da biraju između obvezujućeg cilja od 14,5 posto smanjenja intenziteta stakleničkih plinova u prometu korištenjem obnovljivih izvora energije do 2030. ili obvezujućeg cilja od najmanje 29 posto udjela obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji energije u prometnom sektoru do 2030.
Privremenim dogovorom također je utvrđen indikativni cilj od najmanje 49 posto udjela obnovljive energije u zgradama 2030. godine. (30. ožujka 2023.)
Google dobio odobrenje za preuzimanje Photomatha
ZAGREB – Europska komisija odobrila je u utorak Googleovo preuzimanje Photomatha, zaključivši da “neće potaknuti zabrinutost za tržišno natjecanje u Europskom ekonomskom području (EEA)”.
Bruxelles je “na temelju istrage tržišta utvrdio da transakcija neće u značajnoj mjeri ograničiti natjecanje na tržištu alata za pomoć pri izradi domaćih zadaća i učenju koji uključuju matematiku kao predmet (…) ni na tržištu općih usluge pretraživanja”.
Googleovo preuzimanje Photomatha, “čije je sjedište u SAD-u”, odobreno je bez ikakvih uvjeta, stoji u priopćenju EK, objavljenom u utorak navečer.
Photomath je osnovan 2014. godine u Hrvatskoj, a kreirao je aplikaciju koja koristi računalni vid i umjetnu inteligenciju za prepoznavanje, trenutno rješavanje i objašnjavanje matematičkih zadataka. Imaju urede u Zagrebu i u američkom San Mateu.
Prema podacima na internetskoj stranici, aplikacija Photomath preuzeta je više od 300 milijuna puta, dostupna je u više od 200 zemalja, na više od 30 jezika.
Photomathovi su ulagači američke investicijske tvrtke Menlo Ventures, LearnCapital, Goodwater Capital, GSV Ventures i Cherubic. (29. ožujka 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.