go to the original language article
“`html
Rusko uplitanje u izbore u Rumuniji, Moldaviji i Gruziji pokazalo je da EU gubi bitku s dezinformacijama na mreži – smatra Alice Stollmeyer iz think tanka Defend Democracy. Moderacija sadržaja nije dovoljna; potrebne su šire akcije, poput strožih sankcija za hibridne napade – ocijenila je stručnjakinja u razgovoru s PAP-om.
Premda je Europska unija usvojila nove mehanizme za borbu protiv dezinformacija na mreži, uključujući propise o digitalnim uslugama (DSA) i kodeks ponašanja vezan uz dezinformacije, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je da će jedan od prioriteta nove Komisije biti Europski štit za demokraciju, strategija za obranu demokracije od stranih utjecaja, no posljednji događaji povezani s izborima u Rumuniji, a također i u Moldaviji i Gruziji pokazali su da Unija trenutno gubi bitku s dezinformacijama na mreži.
U Rumuniji je komunikacijska aplikacija TikTok optužena za pomaganje tijekom predsjedničke kampanje proruskom kandidatu radikalne desnice Calinu Georgescuu. Takve prakse učinile su da je dotad nepoznati političar iznenada stekao popularnost i pobijedio u prvom krugu izbora, ali je njihov rezultat na kraju poništen. Ranije, u jesen, Rusija je pokušala bezuspješno uplitanje u predsjedničke izbore u Moldaviji, provodeći u mreži kampanje dezinformacija koje su klevetale tadašnju (i ponovno izabranu) predsjednicu Maiu Sandu te šireći lažne vijesti o EU i Zapadu. Moskva je također učinkovito upletala u tijek parlamentarnih izbora u Gruziji u listopadu, koje je osvojila prorusska stranka Gruzijski San.
Prema mišljenju Stollmeyer, voditeljice briselskog think tanka Defend Democracy, EU voli hvaliti se svojim postignućima u borbi protiv dezinformacija, no, zapravo, nije u stanju predstaviti mjerljive podatke koji dokazuju njezinu učinkovitost. “Zapitajmo se: je li broj laži i dezinformacijskih poruka na mreži posljednjih mjeseci opao? A broj lažnih računa i manipulativnih kampanja?” – pitala je analitičarka u razgovoru s PAP-om.
Prema njenom mišljenju, dok EU ne počne suzbijati uzroke dezinformacija, umjesto njihovih manifestacija, neće biti učinkovita. “Potreban nam je širi spektar djelovanja. Dezinformacija je samo jedan od ratnih alata koje koristi Kremlj. U Moldaviji i Gruziji upotrebljeno je mnogo više nego samo dezinformacija. To je bio čitav spektar hibridnih napada” – primijetila je Stollmeyer.
Stručnjakinja je istaknula da EU ne može dopustiti da Europski štit za demokraciju, koji je predstavila von der Leyen, ostane ograničen samo na borbu protiv dezinformacija. “Čak i ako proširimo obuhvat ove strategije na utjecaje i uplitanje iz inozemstva, kako to želi Europska služba za vanjsko djelovanje (ESDZ), i dalje ćemo se promašivati cilju. Nakon više od desetljeća institucionalne igre skrivača, usmjerene na provjeru činjenica i blokiranje sadržaja koji se već pojavio, trebali bismo znati da to nije dovoljno. Učinkovitija i brža provedba DSA i propisa o zaštiti digitalnih podataka dobar je početak, ali potrebna nam je i zakonska uredba o digitalnoj integritetu, koja će ograničiti polarnizirajuće algoritme i dizajn društvenih platformi koji korisnike navodi na ovisnost” – argumentirala je analitičarka.
Prema Stollmeyer, EU mora hitno stvoriti europsku digitalnu infrastrukturu koja stavlja javno dobro na prvo mjesto, usvojiti sveobuhvatnu politiku obrane od hibridnih prijetnji, kao i povezati Europski štit za demokraciju s novom unijskom strategijom za spremnost. “To će omogućiti Uniji da primijeni sva sredstva u borbi protiv prijetnji demokraciji” – ocijenila je.
Stollmeyer je upozorila da se mora brzo djelovati jer će se dezinformacijski napadi samo intenzivirati i koristiti nove tehnologije, poput AI, chatbota ili virtualne stvarnosti. “Problem će se pogoršavati jer našim protivnicima, odnosno protudemokratskim snagama, postaje sve lakše koristiti tehnologiju kao oružje. Ministri obrane i obavještajne službe također upozoravaju na rastuće pokušaje sabotaža diljem Europe i procjenjuju da bi Rusija mogla u nekoliko godina eskalirati svoj imperijalni rat prema jednoj ili više zemalja NATO-a. Ako budućnost naših demokracija ovisi o našoj spremnosti i otpornosti, moramo početi raditi već danas” – apelirala je. (28.12.2024)
“`