go to the original language article
“`html
Nakon ruske invazije na Ukrajinu, odnosi između Rusije i tradicionalno prijateljski nastrojene Grčke su se urušili, ali rusofilski stavovi su još prisutni među grčkom krajnjom desnicom i ljevičarima – rekla je PAP grčka ekspertica prof. Panagiota Manoli.
Od kraja Hladnog rata Atena je pokušavala balansirati između Europske unije i NATO-a te “posebnog partnerstva” s Rusijom. Nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Grčka je uskladila svoj odgovor s saveznicima iz EU i Saveza. Grčko-ruski odnosi, uključujući trgovinske, su se urušili, a Rusija je svrstala Grčku u skupinu tzv. neprijateljskih zemalja – podsjetila je Manoli s Univerziteta Peloponeza i ekspertica think tanka ELIAMEP.
Godina 2022. postala je prekretnica u slučaju proruskih stavova u tradicionalno prijateljski nastrojenoj Grčkoj – ocijenila je.
Manoli je istaknula da je napetost u diplomatskim odnosima između ovih dviju zemalja porasla još ranije, 2018. godine, kada je Grčka protjerala dvojicu ruskih diplomata, optužujući ih za djelovanje protiv nacionalne sigurnosti.
Ankete javnog mnijenja pokazuju da većina Grka osuđuje rusku invaziju na Ukrajinu i zalaže se za podršku Kijevu, ali u određenim pitanjima se Grci razlikuju od društava drugih zemalja EU.
Kratko nakon invazije, anketa Politico pokazala je da 60 posto Grka smatra rusku agresiju neprihvatljivom. Grci također spadaju u društva s najnižom podrškom sankcijama prema Rusiji: u istraživanju Eurobarometra iz svibnja 2022. samo 53 posto Grka podržavalo je te restrikcije (prosjek EU iznosi 80 posto). Nakon dvije godine rata, postotak podrške sankcijama opao je u Grčkoj na 38 posto (na 58 posto u EU).
Ekspertica je istaknula da grčko društvo gotovo jednako sumnjičavo gleda na Rusiju i SAD, dok su istovremeno nakon izbijanja rata u Ukrajini među Grcima porasli proeuropski osjećaji.
Ankete javnog mnijenja pokazuju da su rusofilski stavovi još uvijek prisutni u zemlji. Prema Manoli, čak i nakon aneksije Krima, Grčka je bila “najviše rusofilska zemlja u Europi”.
Kako je objasnila, rusofilski stavovi se mogu primijetiti uglavnom među pristašama krajnje desnice, koji se pozivaju na zajedničku pravoslavnu vjeru i kulturne veze između dviju zemalja. Među ljevičarima, proruski stavovi proizlaze iz nostalgije za Sovjetskim Savezom.
Prije svega, grčka krajnja desnica ističe ekonomske koristi koje proizlaze iz bliže suradnje s Rusijom. “Ekonomski argumenti dolaze do izražaja u društvu koje je iskusilo 10-godišnju tešku financijsku krizu” – istaknula je Manoli.
Ateni podržavaju Kijev diplomatski, humanitarno i vojno; zemlje su sklopile sporazum o suradnji u oblasti sigurnosti.
Manoli je upozorila da grčko javno mnijenje sve manje želi pružiti vojnu pomoć Ukrajini. Istraživanja Eurobarometra iz ožujka 2024. pokazuju da 61 posto građana EU podržava nastavak i jačanje podrške Kijevu, dok u Grčkoj taj postotak iznosi 46 posto. To je četvrti rezultat od kraja.
Stručnjakinja je također naglasila da Rusija bezuspješno pokušava instrumentalizirati Crkvu u Grčkoj. Moskva se uglavnom fokusira na sjevernu Grčku i manastire na Svetoj gori Atos, pokušavajući proširiti svoj utjecaj financiranjem nekih manastira. Kako je dodala, u odnosima između Crkve u Grčkoj i Ruske pravoslavne crkve već dugo postoje napetosti.
PAP je također upitao stručnjakinju o sudbini grčke manjine u Ukrajini. Prije početka invazije, broj osoba grčkog porijekla u regiji oko grada Mariupolja procijenjen je na 100 tisuća. U trenutnim uvjetima nije moguće procijeniti koliki dio te grupe se nalazi pod ruskom okupacijom ili izvan granica Ukrajine.
Do kraja 2023.godine, Grčka je primila preko 23 tisuće ukrajinskih izbjeglica, ali taj broj ne uključuje samo ukrajinske Grke. Pozivajući se na interese grčke zajednice u Mariupolju, vlada u Atenama želi uspostavu međunarodnog suda koji bi istražio agresiju protiv Ukrajine. (28.12.2024)
“`