BRUXELLES – Tijekom 2023. godine emisije stakleničkih plinova povezane s poslovanjem i kućanstvima u EU iznosile su 3,4 milijarde tona ugljikova ekvivalenta. To je pad od sedam posto u usporedbi s 2022. godinom i 18 posto u usporedbi s 2013. godinom, prema podacima Eurostata. Zabilježeni pad u Bugarskoj iznosi 37,4 posto.
Tijekom razdoblja 2013.-2023. godine proizvođači u gotovo svim sektorima smanjili su emisije, pokazuju podaci. Proizvođači i dobavljači električne energije, plina, pare i klimatizacije postigli su najveće smanjenje s padom od 43 posto, ili 448 milijuna tona ugljikova ekvivalenta. Značajan je pad također u sektorima “Rudarstvo” i “Kamenolomi” – 25 posto, ili 18 milijuna tona ugljikova ekvivalenta, “Usluge” – 20 posto, 54 milijuna tona i “Industrijska proizvodnja” – 17 posto, 142 milijuna tona.
Rast emisija zabilježen je jedino u sektoru “Prijevoz i skladištenje” – 14 posto.
Kućanstva bilježe pad emisija od 14 posto ili 110 milijuna tona ugljikova ekvivalenta, kažu u Eurostatu.
Za razdoblje 2013.-2023. godine indeks tzv. intenziteta stakleničkih emisija pada za 32 posto, što znači da dodana vrijednost ekonomije EU raste za 19 posto i istovremeno se smanjuje ispuštanje štetnih plinova, dodaju iz europske statističke službe.
Najveći pad intenziteta emisija zabilježen je u Estoniji (-61 posto), Irskoj (-50 posto) i Sloveniji (-41 posto). Najmanji pad zabilježen je u Austriji i Litvi (po -17 posto) i Luksemburgu (-19 posto).
EU ima ambiciju postati klimatski neutralna do 2050. godine. (13. siječnja)