Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BRUXELLES – Europski parlament u četvrtak je na plenarnoj sjednici u Bruxellesu ogromnom većinom podržao ulazak Hrvatske u šengenski prostor i sada je za definitivnu potvrdu potrebna još odluka Vijeća Europske unije.
Zastupnici su izglasali mišljenje Europskog parlamenta o nacrtu odluke Vijeća EU-a za primanje Hrvatske u šengenski prostor. Glasalo je 612 zastupnika, od kojih 534 za, 53 protiv, a 25 je bilo suzdržanih.
U tom tekstu se kaže da Hrvatska ispunjava sve kriterije za pristupanju šengenskom prostoru i nema zapreka da postane punopravna članica tog prostora bez unutarnjih graničnih kontrola.
Ovim glasovanjem završena je uloga Europskog parlamenta u postupku ulaska Hrvatske u šengenski prostor.
Uloga Europskog parlamenta u tom odlučivanju samo je savjetodavna, ali prema pravilima postupka, Vijeće, to jest države članice, mora zatražiti mišljenje od Parlamenta. Iako to mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ipak je dobro da ono bude pozitivno i zbog političke poruke, a i zbog toga da se možda nekim članicama koje bi mogle imati određene rezerve prema proširenju šengena ne pruži prigoda da eventualno negativno mišljenje ne iskoriste kao izliku za protivljenje.
Konačnu odluku donijet će 22 države članice EU-a, ujedno članice šengenskog prostora, na sastanku 9. prosinca. (10. prosinca 2022.)
EK predlaže paket od 18 milijardi eura pomoći Ukrajini
BRUXELLES- Europska komisija je u srijedu predložila novi paket makroekonomske pomoći Ukrajini vrijedan 18 milijardi eura povoljnih zajmova za sljedeću 2023. godinu.
Komisija bi ta sredstva trebala osigurati zaduživanjem na financijskim tržištima. Pomoć će biti u obliku vrlo povoljnih zajmova, Komisija će subvencionirati kamate, rok dospijeća je do 35 godina, a glavnica bi se otplaćivala tek nakon 2033. godine.
Komisija bi isplaćivala Ukrajini svaki mjesec sljedeće godine po 1,5 milijardi eura. Zauzvrat, Ukrajina se treba obvezati da će poštovati vladavinu prava i demokratske institucije.
Ti iznosi trebali bi pokriti dobar dio kratkoročnih potreba za financiranjem Ukrajine, koje tamošnje vlasti i Međunarodni monetarni fond procjenjuju na 3 do 4 milijarde eura mjesečno.
Komisija je do sada isplatila 4,2 milijarde eura makroekonomske pomoći Ukrajini, a do kraja ovoga mjeseca isplatiti će još 2,5 milijarde eura.
Zahvaljujući predloženoj pomoći od 18 milijardi eura, koje još trebaju podržati Vijeće i Europski parlament, Ukrajina će moći isplaćivati plaće i mirovine, osigurati funkcioniranje osnovnih javnih usluga, škola, bolnica i smještaj za prognane osobe. Također će pomoći u održanju makroekonomske stabilnosti, u obnovi kritične infrastrukture koja je razorena u ruskoj agresiji, poput energetske infrastrukture, vodovoda, prometnih mreža, navodi Komisija. (9. studenoga 2022.)
Komisija predlaže nova fiskalna pravila
BRUXELLES – Europska komisija je u srijedu predstavila obrise novih pravila koja bi visoko zaduženim zemljama omogućila više vremena da svoje dugove čvrsto usmjere na silaznu putanju, ali će pritom morati poštovati određene uvjete čije će se ispunjavanje pozornije pratiti.
Sadašnja pravila o dopuštenom deficitu do 3 posto i dugu do 60 posto BDP-a ostaju na snazi jer su ona zapisana u ugovoru o EU-u, ali bi se promijenila pravila koja trebaju osigurati ispunjenje tih zakonskih ciljeva.
Države u kojima omjer državnog duga i BDP-a prelazi referentnu vrijednost od 60 posto po sadašnjim pravilima moraju smanjivati taj dug zadovoljavajućim tempom. To znači da se javni dug mora smanjivati svake godine za jednu dvadesetinu razlike između udjela javnog duga u BDP-u i referentne vrijednosti od 60 posto.
Takva brzina smanjivanja javnog duga je posve nerealna jer može imati teške posljedice po gospodarstvo i društvo u cjelini i dodatno smanjiti sposobnost zaduženih zemalja da vraćaju dugove.
Brzo razduživanje može voditi u recesiju što onda povećava omjer duga i BDP-a.
“Fiskalna pravila će se usredotočiti na smanjivanje duga, tamo gdje je on visok, na temelju planove koje izrađuje same države članice, a koji će poštovati jasne uvjete EU-a”, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis.
Nova pravila trebala bi osigurati smanjivanje udjela javnog duga na “realan, postupan i održiv način”, navodi Komisija. Pritom, trebaju omogućiti ulaganja zelenu i digitalnu tranziciju i jačanje gospodarstva.
Ključni element novog pristupa je tzv: “putanja neto rashoda”, koje bi se države članice europodručja trebale pridržavati u budućnosti kako bi smanjile dug.
Zemlje sa “znatnim izazovom za svoj javni dug” trebaju kroz četverogodišnji plan, koji će same izrađivati, osigurati smanjenje duga i poštivati granice deficita od tri posto. Zemlje s “umjerenim izazovom javnog duga” imat će nešto kraće razdoblje, izrađivat će planove na trogodišnje razdoblje.
Svako odstupanje od planova, koje će ocjenjivati Komisija, a odobravati Vijeće, u pravilu treba voditi prema otvaranju postupka zbog kršenja fiskalnih pravila, ali postoji mogućnost produljenja plana za dodatne tri godine, s posebnim izuzećima za države članice kako bi se izbjeglo da proračunska štednja ne ugrozi investicije. (9. studenoga 2022.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.