Tijekom noći na četvrtak zemlje EU-a i Europski parlament postigli su dogovor koji treba raščistiti više od 20 godina staro zakonodavstvo EU-a o lijekovima.
Time je Danska riješila jedan od najosjetljivijih zadataka tijekom danskog predsjedanja EU-om, koje traje do 1. siječnja.
Danska je, s jakom farmaceutskom industrijom predvođenom tvrtkom Novo Nordisk, imala drukčije interese od niza zemalja EU-a u južnoj i istočnoj Europi, koje su prvenstveno željele jeftinije lijekove za građane.
Ministrica unutarnjih poslova i zdravstva Sophie Løhde (V) smatra da je uspjelo postići dogovor koji će biti na “korist milijunima Europljana i jača sposobnost Europe da razvija lijekove budućnosti”.
– Današnjim dogovorom postavljamo novi smjer za europsku zdravstvenu politiku, u kojoj osiguravamo brži pristup liječenju, manje birokracije i snažnije okvire za konkurentnu life science industriju u Europi, kaže Sophie Løhde u pisanom komentaru.
Dansk Industri (DI) smatra da je dogovor bolji nego što se strahovalo, ali i dalje korak u pogrešnom smjeru iz perspektive industrije.
Središnje pitanje u pregovorima bilo je koliko dugo treba trajati ukupna zaštita podataka i tržišta za nove lijekove.
U SAD-u razdoblje iznosi 12 godina.
To znači da farmaceutske tvrtke imaju 12 godina u kojima mogu zarađivati na novorazvijenim proizvodima bez konkurencije generičkih proizvoda.
To je dobro za tvrtke, ali može biti skupo za potrošače.
Zato je niz zemalja EU-a bez velikih farmaceutskih tvrtki želio skratiti razdoblje kako bi se brže dobio pristup jeftinim lijekovima.
Razdoblje zaštite u EU-u danas iznosi ukupno deset godina kada farmaceutska tvrtka lansira novi lijek.
To znači dvije godine manje nego u SAD-u.
Europska komisija je 2023. u svom prijedlogu za dogovor koji je sada postignut predložila smanjenje razdoblja za dvije godine.
Međutim, uz mogućnost da se razdoblje ponovno produlji za dvije godine ako se novi lijek lansira u svim državama članicama EU-a.
Novi dogovor ipak ne ide tako daleko.
Zemlje EU-a i Europski parlament završili su na smanjenju ukupnog razdoblja zaštite podataka i tržišta s deset na devet godina.
Međutim, uz mogućnost dodatne jedne godine zaštite tržišta za “inovativne” lijekove koji ispunjavaju niz kriterija.
Glavni direktor DI-ja Lars Sandahl Sørensen naglašava da je “presudno za budućnost Europe da farmaceutska industrija ostane na europskom tlu”.
– Zato smo se i nadali dogovoru koji bi ojačao postojeće okvirne uvjete. No u potpunosti priznamo napore danske vlade tijekom pregovora, kaže on u priopćenju za medije.
Dodaje da se dogovorom uspjelo “izbjeći uništavanje uvjeta za europsku life science industriju”.
Ali on ga vidi kao korak u pogrešnom smjeru u odnosu na uvjete koje SAD nudi industriji.
Life science obuhvaća prvenstveno farmaceutsko, biotehnološko i medicinsko područje.
Nakon što je politički dogovor postignut, paket o lijekovima sada treba biti formalno usvojen početkom nove godine.
Nakon toga države članice mogu započeti s provedbom.
go to the original language article
