go to the original language article
Nakon tri godine rata u Ukrajini, brojke su obeshrabrujuće iz europske i ukrajinske perspektive.
Od ruske invazije, države članice EU-a ukupno su potrošile više novca na kupnju fosilnih goriva poput nafte, ugljena i plina u Rusiji nego na ekonomsku pomoć Ukrajini.
“To naravno ne drži. Mi smo neizravno uključeni u punjenje Putinove ratne kase”, kaže EU povjerenik za energiju i stanovanje Dan Jørgensen.
Situacija naglašava da EU mora učiniti više kako bi se oslobodio od ruske energije, kaže danski EU povjerenik u intervjuu s europskom suradnjom između agencija za vijesti, European Newsroom, čiji je dio Ritzau.
“S jedne strane može se reći da smo isporučili dosta, i imali smo određenog uspjeha. Prešli smo s toga da 45 posto našeg plina u 2022. dolazi iz Rusije na to da sada 13 posto dolazi iz Rusije.
S druge strane, u tom smo razdoblju u Europi potrošili više novca na kupnju ruskih fosilnih goriva i energije nego što smo dali Ukrajini u pomoći i potpori”, kaže Dan Jørgensen.
Nezavisna istraživačka organizacija Centre for Research on Energy and Clean Air (Crea) izračunala je da su 27 zemalja članica EU-a ukupno kupile ruske fosilne gorive, uključujući naftu, ugljen i plin, za više od 205 milijardi eura od ruske invazije 24. veljače 2022.
Prema posljednjim podacima Europske komisije, EU je u istom razdoblju ukupno podržao Ukrajinu s 138,2 milijarde eura. Od toga, prema Europskoj komisiji, dolazi 1,5 milijardi eura od prihoda od ruskih sredstava koja su zaplijenjena.
To odgovara, u danskim krunama, tome da su države članice EU-a kupile rusku energiju za oko 1.527 milijardi kruna.
S druge strane, EU je “samo” dao Ukrajini financijsku potporu oko 1.030 milijardi kruna.
Pogotovo Francuska, Mađarska, Belgija, Slovačka i Češka još uvijek uvoze rusku energiju, pokazuju podaci iz Crea-a. Dio ruske energije uvezene u Francusku prema Crea-i se šalje dalje u Njemačku.
Dan Jørgensen ima svoj način kako sračunati europsku kupnju energije u Rusiji tijekom rata:
“Drugim riječima: potrošili smo iznos koji odgovara kupnju 2.400 novih F-35 borbenih aviona”, kaže Dan Jørgensen.
Danski EU povjerenik najavio je plan za oslobađanje EU-a od ruske energije unutar prvih 100 dana nakon što je nova Europska komisija stupila na dužnost 1. prosinca.
Ipak, to nije uspjelo. Plan je dosad dva puta odgođen, ali stiže u “nekoliko tjedana”, kaže Dan Jørgensen.
Pitanje: Kažete da smo neizravno uključeni u punjenje Putinove ratne kase. Zašto je plan za oslobađanje EU-a od ruske energije odgođen?
“Plan je odgođen, ali nije trud. Svaki dan radimo na tome da se oslobodimo ruske energije, no to je komplicirano. Da je bilo lako, učinili bismo to prije tri godine”, kaže Dan Jørgensen.
Odgađanje plana se dogodilo u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump snažno pritiska da se uspostavi primirje između Ukrajine i Rusije.
Dan Jørgensen odbacuje, međutim, da je Europska komisija odgodila lansiranje plana kako bi izbjegla ometanje mirovnih pregovora.
“Ne”, kratko odgovara Dan Jørgensen na pitanje je li mirovni pregovori razlog kašnjenja.
“Jedan od mnogih aspekata koje moramo uzeti u obzir je da se to mora odvijati na način koji ne šteti našim građanima i poduzećima”, kaže Dan Jørgensen.
Time indirektno upućuje na to da EU zemlje koje su posebno ovisne o ruskoj energiji moraju imati mogućnost pronalaska alternativa kako bi se izbjegla velika povećanja cijena.