Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.Europska komisija objavila procjenu za Hrvatsku, najavljuju rast inflacije
BRUXELLES – Europska komisija u četvrtak je zadržala raniju procjenu rasta hrvatskog gospodarstva od 3,4 posto i povećala procjenu stope inflacije na 8,2 posto za ovu godinu, dok je za sljedeću godinu blago smanjila procjene rasta i znatno usporavanje inflacije. Europska komisija u četvrtak je objavila ljetne ekonomske prognoze u kojima predviđa rast hrvatskog gospodarstva od 3,4 posto, jednako kao i u prethodnim proljetnim prognozama objavljenim 16. svibnja. Što se tiče procjene rasta BDP-a za sljedeću godinu, Komisija je blago smanjila prognozu s tri na 2,9 posto.
Komisija je zadržala i procjenu rasta za ovu godinu i za EU u cjelini, ali za sljedeću predviđa znatniji pad gospodarskih aktivnosti. U eurozoni se ove godine predviđa rast od 2,6 posto, a sljedeće godine 1,4 posto. U cijeloj Uniji predviđa se rast od 2,7 posto ove godine i 1,5 posto sljedeće godine. Hrvatska je zabilježila snažan rast u prvom kvartalu ove godine (2,7 posto na kvartalnoj, 6,7 posto na godišnjoj razini) uz potporu domaće potražnje, uglavnom privatne potrošnje i neto izvoza.
Dostupni kratkoročni indikatori za prve mjesece drugog tromjesječja (maloprodaja, industrijska proizvodnja, građevinarstvo i trgovina robama) ukazuju na nešto slabiju ekonomsku aktivnost u odnosu na prvi kvartal. Predviđa se da će se sporiji rast krajem 2022. nastaviti i 2023. godine, uglavnom zbog očekivanog manjeg rasta u hrvatskim glavnim trgovinskim partnerima. Prosječna inflacija u prvih pet mjeseci dosegnula je stopu od 7,9 posto, nešto iznad prosjeka EU-a od 7,3 posto, uglavnom zbog veće inflacije u travnju i svibnju, pokrenutu promjenama u administriranju cijena za kućanstva. U ostatku godine inflacija bi trebala postupno usporiti i ove godine dosegnuti stopu od 8,2 posto, a sljedeće pasti na 3,6 posto, što je ispod prosjeka europodručja. (14. srpnja 2022.)
Izvješće o vladavini prava – preporuke za Hrvatsku
BRUXELLES – Europska komisija je u srijedu u godišnjem izvješću o vladavini prava u EU-u preporučila Hrvatskoj da razmotri sustav sigurnosnih provjere sudaca, regulira lobiranje, poveća transparentnost državnog oglašavanja u medijima i riješi pitanje SLAPP tužbi protiv novinara. Komisija je u srijedu objavila treće godišnje izvješće o vladavini prava koje uključuje pregled trendova u EU-u u cjelini i 27 država članica od srpnja prošle godine. Ovogodišnje izvješće prvi put sadržava posebne preporuke za svaku državu članicu. Jedna od preporuka je da se ponovno razmotre periodične sigurnosne provjere sudaca i državnih odvjetnika kako bi se osigurao njihov integritet na temelju postojećih mehanizama i uzimajući u obzir europske standarde o neovisnosti pravosuđa i autonomije tužitelja te mišljenje Venecijanske komisije.
U izvješću se kaže da je u Hrvatskoj nastavljen učinkovit progon korupcije, uključujući i korupciju na visokoj razini, ali da je pao broj optužnica i konačnih presuda za korupciju. Pretjerano dugo trajanje kaznenih postupaka i dalje podriva učinkovitost okvira za borbu protiv korupcije. U pogledu slobode medija navodi se da novi okvir za pluralizam i slobodu medija jamči temeljna prava slobode izražavanja i pravo na informacije. Postoji zabrinutost u pogledu političke neovisnosti Vijeća za elektroničke medije i upravljanja javnim servisom HRT-a. Komisija preporučuje daljnje jačanje okvira za poštenu i transparentnu alokaciju državnih oglasa, uspostavljenjem jasnih kriterija, dobre prakse i mjera nadzora kako bi se zajamčilo učinkovito funkcioniranje novog postupka javnih natječaja za lokalne i regionalne medije.
Na poslovno okruženje za novinare utječe verbalna agresija protiv novinara, uključujući i od političara. Veliki broj slučajeva zlouporabe parnica protiv novinara i dalje predstavlja značajan problem. Kašnjenja u obradi novinarskih zahtjeva za informacijama ostaju problem, navodi se u izvješću. Komisija preporučuje da se riješi pitanje strateških tužbi protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP) usmjerenih protiv novinara, uključujući rješavanje zlouporabe zakonskih odredbi o kleveti i poticanje svijesti, uzimajući u obzir europske standarde o zaštiti novinara. (13. srpnja 2022.)
Predsjednica Europske središnje banke o uvođenju eura u RH, iznijela i glavni cilj: “To će u Hrvatskoj ublažiti posljedice krize”
ZAGREB – Članstvo u eurozoni svaku članicu stavlja u bolji položaj da se nosi s krizom u kakvu ulazi EU i svijet, ustvrdila je predsjednica Europske središnje banke (ESB) Christine Lagarde, u razgovoru za HRT povodom odluke Vijeća EU-a o uvođenju eura u Hrvatskoj.
“Kad se svi borimo zajedno protiv inflacije, visokih cijena energije i hrane, jači smo, u boljem smo položaju. Euro je druga najveća valuta na svijetu i sam je po sebi snažan. Kada ste dio toga, to je svakako štit za bilo koju zemlju članicu”, rekla je Lagarde. Lagarde je najavila da će inflacija “biti visoka tijekom cijele 2022.”, ali je napomenula da u ESB-u “čvrsto vjeruju” da će početi padati 2023., a 2024. još više.
“Naša je dužnost, naš je mandat, odlučni smo u tome da smanjimo inflaciju na 2%. To se neće dogoditi preko noći, morat ćemo s vremenom povećati kamatne stope. Ali na srednji rok želimo vratiti inflaciju na 2%. I vratit ćemo!”, ustvrdila je. Komentirajući činjenicu da hrvatski građani neće, poput onih u drugim članicama eurozone, odmah osjetiti smanjenje kamatnih stopa kao jedan od pozitivnih efekata uvođenja eura, Lagarde je rekla kako će mjere koje poduzima ESB “boljeti na ograničeni rok” ali da će od njih na kraju “svi imati koristi, a posebno najranjiviji”. (12. srpnja 2022.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.