Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BRUXELLES – Deset godina nakon velike migrantske krize Europska unije je na pragu velikog zaokreta u politici zajedničkog azila, oko čega godinama nije bilo suglasnosti.
Ministri unutarnjih poslova država članica u ponedjeljak su na sastanku u Bruxellesu postigli dogovor o zajedničkom stajalištu o tri uredbe koje će biti podloga za pregovore s Europskom parlamentom o konačnom tekstu tih zakona te dogovor o mehanizmu solidarnosti za koji nije potrebna suglasnost europskih parlamentaraca.
Te su uredbe dio novog Pakta o migracijama koji će se početi provoditi sredinom sljedeće godine.
Dogovor o mehanizmu solidarnost formalno će biti usvojen do kraja ove godine. To uključuje uspostavu “fonda solidarnosti” iz kojeg će se pružati pomoć članicama koje se nađu pod velikim migrantskim pritiskom, a počet će se primjenjivati od 12. lipnja sljedeće godine. Države članice mogu doprinositi tom fondu solidarnosti na tri načina – plaćanjem financijskog doprinosa, tehničkom potporom slanjem opreme ili eksperata te prihvatom migranata.
Četiri zemlje koje su pod najvećim pritiskom, Cipar, Grčka, Italija i Španjolska, moći će tražiti pomoć iz fonda solidarnosti, što uključuje premještanje 21 tisuće tražitelja azila ili financijsku pomoć u iznosu do 420 milijuna eura iz europskog proračuna. To su brojke dogovorene za razdoblje od 12. lipnja do kraja 2026. godine, a potom će se za svaku godinu određivati nove brojke ovisno o potrebi
Šest zemalja – Austrija, Bugarska, Češka, Estonija, Hrvatska i Poljska – za koje je Komisija utvrdila da su u posljednjih pet godina kumulativno bile izložene migrantskom pritisku imaju pravo tražiti da budu potpuno ili djelomično izuzete o obveze doprinosa mehanizmu solidarnosti, što znači da neće morati davati financijsku pomoć niti primati migrante iz članica koje su pod najvećim pritiskom.
Ministri su postigli dogovor o uredbi o sigurnoj zemlji podrijetla, kojom so po prvi put uspostavlja jedinstvena europska lista zemalja čiji će državljani teško dobiti međunarodnu zaštitu. Na tom su popisu Bangladeš, Kolumbija, Egipat, Indija, Kosovo, Maroko i Tunis. Zahtjevi za azilom državljana tih zemalja bit će tretirani već na granici po ubrzanoj proceduri s velikom vjerojatnošću da će biti odbijeni.
Ministri su usuglasili zajedničko stajalište i o uredbi o vraćanju migranata, koja, između ostaloga predviđa mogućnost uspostave centara za povratak migranata u trećim zemljama.
U prijedlogu uredbe stoji da “zemlja povratka” može biti zemlja s kojom postoji sporazum ili aranžman na temelju kojeg se prihvaća osoba koja nema pravo boravka u državama članicama. Također se utvrđuju uvjeti za sklapanje tih sporazuma ili aranžmana. Oni se, mogu sklopiti samo s trećom zemljom u kojoj se poštuju međunarodni standardi ljudskih prava i načela međunarodnog prava, uključujući načelo zabrane vraćanja. (9. prosinca 2025.)
Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi HINA.