nl flag go to the original language article
This article has been translated by Artificial Intelligence (AI). The news agency is not responsible for the content of the translated article. The original was published by Belga.

Europska komisija upozorava Belgiju na rastuće državne izdatke

by AI | 15.stu 2024 | Europe in brief AI

Het tekort op de Belgische begroting dreigt de komende jaren op te lopen tot meer dan 5 procent van het bbp, terwijl de staatsschuld naar ruim 105 procent zou klimmen. De Europese Commissie vraagt de schulden af te bouwen, maar de groei te blijven stimuleren.

Nedostatak u belgijskom proračunu prijeti da će se u sljedećim godinama povećati na više od 5 posto BDP-a, dok bi se državni dug popeo na preko 105 posto. Europska komisija traži smanjenje duga, ali i daljnje poticanje rasta.

Belgijski premijer Alexander De Croo u pratnji predsjednice Komisije Ursule von der Leyen, ovdje na početku belgijskog predsjedavanja Vijećem. - Foto: Belga

“`html

Bruxelles – Ako se politika ne promijeni, prijeti da će deficit belgijskog proračuna u 2025. godini porasti na 4,9 posto BDP-a. Rashodi za mirovine i socijalne naknade nastavljaju rasti, kao i kamatni troškovi za (re)financiranje državnog duga, koji će sljedeće godine prijetiti da će doseći preko 105 posto. Na to upozorava Europska komisija u petak u svojim novim ekonomskim prognozama rasta. Belgija i druge zemlje EU-a moraju hodati uskim putem između smanjenja razine duga i poticanja ekonomskog rasta, kaže Komisija.

Nakon duge stagnacije europsko gospodarstvo ponovno bilježi pozitivnije brojke rasta, iako su one još uvijek prilično skromne, pokazuje prognoza Komisije. Prosječni BDP zemalja eurozone povećat će se za 0,8 posto u 2024. godini i rasti do 1,3 posto u 2025. i 1,6 posto u 2026. godini.

Očekuje se da će Belgija završiti 2024. godinu s rastom od 1,1 posto, prognozira Komisija. U skladu s trendom u eurozoni, rast bi iznosio 1,2 posto u 2025. i 1,5 posto u 2026. godini.

S predviđenom inflacijom od 4,4 posto (belgijski zavod za statistiku Statbel još je u četvrtak govorio o 4,3 posto) naša zemlja ove godine bilježi najveći porast potrošačkih cijena u eurozoni. Samo Hrvatska (4,0 posto) je donekle blizu, prosječno u zemljama eurozone iznosi 2,4 posto.

Razlozi oštrih poskupljenja su ukidanje energetske potpore i mjesečno indeksiranje varijabilnih ugovora o električnoj energiji i plinu, koji se brzo preračunavaju. No, s predviđenom stopom inflacije od 2,9 posto u 2025. i 1,9 posto u 2026. godini, naša bi se zemlja tijekom sljedeće dvije godine trebala ponovno pridružiti eurozoni (2,1 posto, odnosno 1,9 posto).

Komisija na kraju upozorava na rastući proračunski deficit: 4,6 posto BDP-a u 2024., 4,9 posto u 2025. i 5,3 posto u 2026. godini. To naravno ima puno veze s nedostatkom nove politike zbog dugotrajnih saveznih pregovora o vladi, ali i s rastućim rashodima za mirovine i socijalne naknade. Povrh toga, očekuje se da će naša zemlja također imati veće kamatne troškove jer razina duga i dalje raste (105,1 posto u 2025.) i jer se dospjeli dugovi moraju refinancirati.

“`