BRUXELLES – Progresivno redovno oporezivanje ekstraprofita velikih kompanija donijelo bi proračunu Europske unije do 107 milijardi eura godišnje, pokazalo je najnovije istraživanje frakcije Ljevice u Europskom parlamentu i nevladine organizacije Mreža za poreznu pravdu.
Prekomjerna dobit 209 najvećih i najprofitabilnijih kompanija iz cijelog svijeta, kako je definira Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), dosegnula je u 2022. godini gotovo dva bilijuna eura, uključujući i 310 milijardi eura u EU, izračunali su autori studije.
Na prvom je mjestu u 2022. bio bankarski sektor s 588 milijardi eura ekstraprofita, navode, izdvojivši u EU talijansku banku UniCredit, španjuolski Santander i francuske BNP Paribas i Credit Agricole.
Slijedi energetski sektor s 549 milijardi eura ekstraprofita, pokazuje istraživanje, izdvoji u Europi talijanski ENI i austrijski OMV.
Na trećem su mjestu tehnološki divovi Apple, Microsoft, Alphabet, Tehncent i Meta s 312 milijardi eura ekstraprofita. Četvrto mjesto pripalo je farmaceutskom sektoru s gotovo 100 milijardi eura i europskim ‘prvacima’ Novo Nordiskom, Sanofijem i Merckom.
“Velike kompanije i njihovi vlasnici ekonomskim resursima nadmašuju većinu država i glavni su izvor nejednakosti”, ističu autori studije.
“Ta nejednakost i koncentracija moći ugrožavaju funkcioniranje slobodnog tržišta jer najveće kompanije zahvaljujući prekomjernoj dobiti mogu trošiti više od konkurencije i još više narasti. Ugrožavaju i demokraciju jer novac kupuje moć”, upozoravaju.
Progresivno oporezivanje ekstraprofita po stopama od 20 do 40 posto moglo bi proračunu donijeti otprilike 107 milijardi eura godišnje, izračunali su.
Skupina od 25 vodećih naftnih kompanija plaćala bi oko 25 milijardi eura poreza godišnje, Microsoft četiri milijarde, a francuski proizvođač luksuzne robe LVMH i američki duhanski div Philip Morris po milijardu eura godišnje, pokazalo je istraživanje. (21. svibnja 2024.)
Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi HINA.
