Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BRUXELLES – Jačanje graničnih kontrola na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti i raspoređivanje pripadnika Frontexa na granice između država zapadnog Balkana jedan je od elemenata akcijskog plana za smanjivanje migrantskog pritiska na EU-a, koji je Komisija predstavila u ponedjeljak.
Povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson, koja je zajedno s potpredsjednikom Komisije Margaritisom Schinasom, predstavila akcijski plan za zapadni Balkan, najavila je da će Komisija pregovarati sa zapadnobalkanskim partnerima o novom mandatu Frontexa, agencije za europsku graničnu i obalnu stražu koji će omogućiti raspoređivanje pripadnike te agencije na granice između pojedinih država zapadnog Balkana. Trenutačno je raspoređeno oko 500 pripadnika Frontexa, ali samo na vanjskim granicama EU-a i zemalja zapadnog Balkana.
“S novim mandatom bit će moguće rasporediti pripadnike Frontexa i na granice između pojedinih država zapadnog Balkana. Na Frontexu je da zajedno s partnerima odluči koliko će pripadnika agencije rasporediti, ali moram reći da ćemo ih imati koliko bude trebalo jer države članice EU-a čvrsto podržavaju Frontex u tome”, rekla je povjerenica Johansson.
Dan uoči samita EU-zapadni Balkan u Tirani Komisija je objavila niz mjera za rješavanje migrantskog pritiska na EU preko zapadnog Balkana. Prema podacima Frontexa, tijekom prvih 10 mjeseci ove godine zabilježena je 281 tisuća neregistriranih ulazaka u EU preko zapadnog Balkana, što je povećanje od 77 posto u odnosu na prošlu godinu.
Akcijski plan sastoji se od pet točaka: jačanje upravljanja granicama duž migrantske rute; jačanje kapaciteta država zapadnog Balkana za ubrzanje postupka azila i jačanje prihvatnih centara u tim zemljama, borba protiv krijumčara; jačanje suradnje na readmisiji i na povratku migranata i usklađivanje viznih politika država regije s viznom politikom EU-a. Unutar tih pet točaka predviđeno je ukupno 20 operativnih mjera.
Komisija navodi da je usklađivanje viznih politika ključno za dobro funkcioniranje bezviznog režima između EU-a i zapadnog Balkana.
Veliki broj migranata dolazi na zapadni Balkan zrakoplovima, uglavnom u Srbiju, koja je pojedinim državama osigurala bezvizni režim u zamjenu za nepriznavanje Kosova. Zahvaljujući tome, veliki broj migranata iz Burundija, Tunisa, Kube, Indije dolaze u Srbiju redovitim zrakoplovnim vezama i onda dalje nastavljaju prema EU-u. (5. prosinca 2022.)
Komisija priprema odgovor na pristup “kupuj američko”
BRUXELLES – Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je u nedjelju promjene pravila o državnim potporama kako bi spriječila bijeg investitora u Sjedinjene Države koje svojim proizvođačima u području zelene tranzicije daju izdašne olakšice.
“Konkurencija je dobra, ona potiče inovacije, jača učinkovitost i osigurava napredak te na na taj način snižava cijene u području čistih tehnologija…Ali, u tržišnom natjecanju moraju vladati ista pravila za sve”, rekla je von der Leyen u govoru na College of Europe u Brugesu.
Administracija predsjednika Joa Bidena donijela je investicijski plan od oko 370 milijardi dolara, nazvan Akt o smanjenju inflacije (IRA) koji predviđa velike povlastice za američke proizvođače.
Zakon omogućava porezne olakšice za kupce električnih automobila ako su proizvedeni u Sjedinjenim Državama, a subvencije bi dobivali i proizvođači baterija za taj isti automobil. Prema zakonu koji potiče pristup “kupuj američko”, proizvođači električnih automobila imaju veliku prednost ako proizvode i kupuju dijelove za svoje proizvode u SAD-u.
“Postoji opasnost da IRA vodi prema nepoštenoj konkurenciji, prema zatvaranju tržišta i dovede do fragmentacije dobavnih pravaca koji su već prošli kroz kušnju tijekom pandemije”, rekla je von der Leyen.
Predsjednica izvršnog tijela EU-a je istaknula da EU mora donijeti mjere koje bi dovele do “uravnoteženja” i ispravile poremećaje na tržištu izazvane golemim američkim subvencijama.
Kazala je da EU treba pojednostaviti i prilagoditi svoja stroga pravila o državnim potporama kako bi vlade država članica bile fleksibilnije kod odobravanja subvencija.
Istodobno je upozorila da se EU ne smije oslanjati samo na državne potpore jer bi to dovelo do neravnopravne utrke u subvencijama unutar same Unije, pri čemu dio država članica ima veliki fiskalni kapacitet, a druge, visokozadužene, imaju vrlo mali manevarski prostor u svojim proračunima da potiču svoja poduzeća.
Stoga se Komisija zauzima za “zajednički odgovor” s pojačanim financiranjem na razini EU-a. (4. prosinca 2022.)
Hrvati nevoljko plaćaju za “zaključane” vijesti na internetu
ZAGREB – Procjena je da desetak tisuća ljudi u Hrvatskoj plaća ‘zaključani’ sadržaj u online medijima, a Hrvatska je s udjelom od 8 posto na posljednjem mjestu od 20 država EU u kojima čitatelji plaćaju za vijesti, pokazuje istraživanje Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP).
Na slovačkom tržištu, nama usporedivom po broju stanovnika, kupovnoj moći i broju medijskih izdanja, medij Dennik N, fokusiran na istraživačke priče i razotkrivanje nepravilnosti kod vladajućih struktura, prikupio je čak 70.000 pretplatnika od 2014. kad je osnovan, ističe se u istraživanju “Digitalna pretplata – novi smjer za kvalitetno i neovisno novinarstvo” koje je financiralo DZNAP, a proveo novinar Jutarnjeg lista Goran Penić.
Ističe i da su hrvatske brojke male i reflektiraju stav publike, no izdavači tvrde da su zadovoljni, s obzirom na veličinu tržišta i na kratko vremensko razdoblje od „zaključavanja“ medijskih sadržaja na internetu.
U istraživanju se referira i na Reutersove podatke prema kojima je Hrvatska s udjelom od osam posto na zadnjem mjestu između 20 zemalja Europske unije u kojima čitatelji plaćaju za vijesti. U Švedskoj je udio najveći – 33 posto publike plaća medijski sadržaj, u Finskoj 19 posto, kao i u Belgiji, u Danskoj 18 posto, Nizozemskoj 17 posto, Irskoj 16 posto, Njemačkoj 14 posto.
“Iako bi se na prvi pogled moglo reći da su čitatelji spremniji platiti vijesti u bogatijim državama, to ipak nije slučaj, pa tako iznenađuju podaci za Rumunjsku gdje 16 posto ljudi ima pretplatu na medije, dok, primjerice, u Francuskoj tek 11 posto čitatelja plaća vijesti na internetu. Po broju pretplatnika također smo na dnu, što nije ništa neobično budući da smo zadnji i uveli digitalne pretplate”, komentira autor projekta Goran Penić. (5. studenoga 2022.)