Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB – Hrvatska zauzima peto mjesto među 27 država članica EU-a kada je riječ o informiranosti građana o klimatskim promjenama, pokazala je anketa Europske investicijske banke (EIB) objavljena u ponedjeljak.
Hrvatska je ostvarila rezultat od 6,78 od 10, što je znatno iznad prosjeka EU-a koji iznosi 6,37/10. Vodeća u poretku je Finska (7,22/10), a prate je Luksemburg (7,19/10) i Švedska (6,96/10). U provjeri znanja o uzrocima, posljedicama i rješenjima za klimatske promjene, Hrvatska je zauzela mjesto odmah iza Portugala, a ispred Danske, istaknuto je u EIB-ovom priopćenju.
Anketa o klimi provedena je među više od 30.000 građana u 35 zemalja, uključujući države članice EU-a, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD, Kinu, Japan, Indiju i Kanadu, a ispitanici su odgovarali na 12 pitanja.
Četiri petine Hrvata svjesno da je glavni uzrok klimatskih promjena ljudsko djelovanje
Prvo područje ankete bavilo se definicijom i uzrocima klimatskih promjena. Tu su građani Hrvatske ostvarili rezultat od 7,21/10, jednak prosjeku EU-a, što ih svrstava na 13. mjesto u Uniji.
Tako je primjerice 81 posto građana Hrvatske, što je sedam postotnih bodova iznad prosjeka EU-a, svjesno da je glavni uzrok klimatskih promjena ljudsko djelovanje poput krčenja šuma, poljoprivrede, industrije i prometa.
Na pitanje koje tri države daju najveći doprinos emisijama stakleničkih plinova u svijetu, većina Hrvata, njih 68 posto, točno je odgovorila da su to SAD, Kina i Indija.
“Međutim, gotovo trećina ispitanika, njih 32 posto, odabrala je odgovor u kojem je ispuštena Kina, što ukazuje na to da nisu nužno upoznati s time da ta zemlja spada među tri države s najvećim emisijama, a kamoli s time da ispušta najviše ugljikova dioksida na svijetu”, napominju iz EIB-a.
Kada je riječ o pitanjima koja se odnose na posljedice klimatskih promjena, Hrvati su ostvarili rezultat 8,63/10, što je znatno iznad europskog prosjeka, zauzevši time drugo mjesto u Uniji. Tako je 90 posto hrvatskih ispitanika svjesno da klimatske promjene povećavaju glad u svijetu tako što utječu na prinose poljoprivrednih kultura zbog ekstremnih vremenskih prilika.
Iz EIB-a su istaknuli da, kao banka Europske unije, nastavljaju s ulaganjima u značajne projekte koji podupiru zelenu tranziciju u Hrvatskoj. (8. srpnja 2024.)
Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi HINA.