Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BRUXELLES – Državna tajnica u hrvatskom ministarstvu unutarnjih poslova Terezija Gras jedna je od triju kandidata koji su ušli u uži izbor za izvršnog direktora (Frontex), koji će se u srijedu, 30. studenoga pojaviti na saslušanju u Odboru za građanske slobode Europskog parlamenta.
Europski će parlament nakon saslušanja uputiti svoje mišljenje Upravnom odboru Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) koji će onda do kraja godine imenovati novog izvršnog direktora.
To je mjesto ostalo upražnjeno nakon što je Francuz Fabrice Leggeri bio prisiljen podnijeti ostavku zbog iznimno kritičnog izvješća OLAF-a o incidentima koji su uključivali nasilje nad migrantima na vanjskim granicama.
Leggeri je optužen da nije štitio ljudska prava migranata koji su tražili azil u Europskoj uniji, kao i da je zatvarao oči pred mnogim nezakonitim radnjama koje se događaju na terenu.
Prema uredbi o Frontexu, kada mjesto izvršnog direktora postane upražnjeno, Komisija je dužna predložiti najmanje tri kandidata, što je i učinila u prvoj polovici ovoga mjeseca, nakon što je zaključen natječaj.
Nakon toga, tri kandidata trebaju proći saslušanje pred Odborom za građanske slobode Europskog parlamenta, koji potom usvaja mišljenje u kojem može navesti kojeg kandidata preferira.
Potom Upravni odbor Frontexa bira izvršnog direktora pri čemu treba uzeti u obzir mišljenje EP-a.
Ako se odluči imenovati kandidata različitog od onog koji je predložio Parlament, Upravni odbor dužan je napisati obrazloženje i informirati Parlament i Vijeće o svojoj odluci.
Osim Terezije Gras u uži izbor za Leggerijeva nasljednika ušli su Latvijka Aija Kalnaja, koja obnaša dužnost privremene izvršne direktorice Frontexa, i Nizozemac Hans Leijtens. (25. studenoga 2022.)
Hrvatska traži dogovor o azilu i migracijama što prije
BRUXELLES – Države članice trebaju se što prije dogovoriti oko prijedloga novog paketa o azilu i migracijama jer će bez toga stalno ići od krize do krize”, izjavio je u petak hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
“Ako se Europska unija prema pitanju migracija ne postavi zajednički, a hoćemo i u to sam uvjeren, i ako se ne donese odgovarajući dokumenti, prije svega novi pakt o migracijama i azilu onda ćemo ići od krize do krize, a to nije rješenje”, izjavio je Božinović nakon izvanrednog sastanka ministara unutarnjih poslova država članica.
Sastanak je sazvan zbog krize na srednjomeditaranskoj ruti i spora između Italije i Francuska oko prihvata migranata spašenih na moru, a sve veći izazov je i zapadnobalkanska ruta, na kojoj se bilježi veliki porast broja migranata.
Europska komisija je prošli tjedan objavila akcijski plan za srednjodemeditaransku rutu, s nizom mjera čiji je cilj smanjiti broj ilegalnih prelazaka preko Sredozemlja i pojačati solidarnost između država članica.
Potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas je u petak, prije početka ministarskog sastanka, najavio da će Komisija uskoro pripremiti i akcijski plan za zapadnobalkansku rutu.
Božinović kaže da su u posljednje vrijeme rapidno počeli rasti brojevi ilegalnih migranata i na zapadnobalkanskoj ruti. Rekao je kako očekuje da će Komisija izići s akcijskim planom za zapadnobalkansku rutu početkom prosinca. (25. studenoga 2022.)
EP: ne osvrtati se na mađarske prijetnje vetom
STRASBOURG – Europski parlament poručio je u srijedu da predložene reforme mađarskih vlasti kako bi se odmrznula europska sredstva namijenjena Mađarskoj nisu dovoljne te je apelirao na Vijeće i Komisiju da “zloupotreba” prava veta ne utječe na njihovo odlučivanje o tom pitanju.
Europski parlament “smatra da 17 mjera o kojima su pregovarale Komisija i mađarska vlada nisu dovoljne za rješavanje postojećeg sistemskog rizika za financijske interese EU-a”, stoji u rezoluciji usvojenoj s 416 glasova za,124 protiv i 33 suzdržanih.
Europska komisija objavila je u srijedu kako Mađarska nije ispunila obećanih 17 reformi u području vladavine prava potrebnih kako bi dobila 7, 5 milijardi eura. Mađarskoj je blokirana i isplata 5, 8 milijardi eura iz fonda za oporavak od pandemije.
Komisija će formalnu odluku donijeti idućeg tjedna, a o tome će glasati Vijeće kvalificiranom većinom do 19. prosinca.
U rezoluciji Europskog parlamenta ističe se i da “mađarske vlasti kontinuirano zloupotrebljavaju pravilo EU-a o jednoglasnosti kako bi blokirale ključne odluke u cilju pritiska na Komisiju i Vijeće da oslobode sredstva EU-a, čime se odgađa paket pomoći Ukrajini u iznosu od 18 milijardi EUR i uvođenje globalne minimalne stope poreza na dobit”.
Stoga je Europski parlament pozvao Komisiju i Vijeće “da osiguraju da to ne utječe na njihove odluke u vezi s Mehanizmom za oporavak i otpornost i uvjetovanošću vladavine prava”. (24. studenoga 2022.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.