Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BRUXELLES – Hrvatska će još jedno dulje vrijeme biti neto korisnik Europskog proračuna, bez obzira na moguća buduća proširenja, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković.
“Mi ćemo još jedno dulje vrijeme biti korisnik, dakle uplaćivat ćemo manje nego što ćemo dobivati”, rekao je Plenković, koji je u ponedjeljak sudjelovao na godišnjoj konferenciji na visokoj razini o budućem višegodišnjem proračunu za razdoblje od 2028. do 2034. godine.
Plenković je rekao da je u proteklih skoro 11 godina članstva Hrvatska povukla preko 20,2 milijardi eura i da je u plusu 14,5 milijardi eura.
“Ta nam sredstva omogućavaju brže lovljenje koraka s onima koji su dulje u Europskoj uniji ili su ekonomski snažniji i razvijeniji”, rekao je Plenković.
Što se tiče proširenja i njegova utjecaja na buduća primanja iz europskog proračuna, Plenković je rekao da tu postoje dvije različite situacije. Jedna je proširenje na zapadni Balkan, koji svojom veličinom i relativno malim brojem stanovnika ne može ugroziti postojeće odnose između neto primatelja i neto uplatitelja u europski proračun.
Jedina zemlja čije će eventualno članstvo jako utjecati na proračun EU-a je Ukrajina, ali to će se rješavati na “jedan drugi, cjelovitiji način, posebno uzimajući u obzir rusku agresiju na tu zemlju koja još traje”, rekao je Plenković.
Plenković je, kao jedan od glavnih govornka na godišnjoj konferenciji u budućem europskom proračunu, koju su organizirali Europska komisija i belgijsko predsjedništvo Vijeća EU-a, istaknuo da je budući proračun ključni instrument za budućnost EU-a.
Istaknuo je da sljedećei europski višegodišnji proračun treba osigurati konkurentniju Europu, temeljenu na solidarnosti i fleksibilnosti, zatim socijalnu konvergeniciju, zaštiti blagostanje građana te pojačati ulogu EU-a u svijetu.
Službeni pregovori o budućem Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje od 2028. do 2034. još nisu službeno započeli, a ova se konferencija može smatrati početkom neformalne rasprave o tome.
Riječ je o jednom od najtežih pitanja oko kojeg je uvijek teško postići dogovor. Sljedeće Europska komisija trebala bi u ljeto sljedeće godine predstaviti svoj prijedlog VFO-a, nakon čega će uslijediti pregovori između država članica, koje o tome moraju postići konsenzus najkasnije do kraja 2027. godine.
Plenković se zauzeo i za nove izvore prihoda europskog proračuna.
“Nedavne krize otkrile su potrebu za povećenjem kapaciteta proračuna EU-a”, rekao je Plenković.
Rekao da je bi trebalo razmisliti o nadogradnji modela Mehanizma za oporavak i otpornost koji je dao nužni poticaj i pomoć europskim gospodarstvima i potaknuo investicije povezane s reformama. (29. travnja 2024.)
Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi HINA.