Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB – Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i njegov talijanski kolega Antonio Tajani poručili su nakon sastanka u petak u Zagrebu kako su ilegalne migracije goruće pitanje za koje je potrebno iznaći europski odgovor.
Hrvatski je ministar vanjskih poslova kazao kako je s Tajanijem razgovarao o “jednoj izuzetnoj važnoj temi, a to je pitanje ilegalnih ulazaka migranata na teritorij EU-a.” “Iskazali smo zabrinutost budući da taj veliki pritisak protupravnih, nedopuštenih, ilegalnih ulazaka migranata utječe i na jednu i na drugu zemlju”, istaknuo je Grlić Radman.
Smatra kako je “važno pronaći odgovarajući europski odgovor na to goruće pitanje” koji bi štitio interese i sigurnost EU-a te pogotovo država “koje su prve na udaru” poput Hrvatske i Italije.
U tom je kontekstu posebno istaknuo kako je važno usklađivanje viznih politika sa zemljama koje imaju bezvizni režim s EU-om.
Tajani je istaknuo da je “stabilnost zapadnog Balkana vrlo važna” za Italiju i Hrvatsku, između ostalog, zato što to znači i manji “ulazak ilegalnih migranata”. Pitanje ilegalnih migracija moraju “hitno” adresirati Hrvatska i Italija zajedno s Europskom unijom, istaknuo je Tajani. “Ovim se problemom moramo baviti svi zajedno ili ga nećemo riješiti”, istaknuo je Tajani.
Dodao je kako se Italija suočava i s priljevom ilegalnih migranata ne samo s tzv. Sredozemne rute, već i s Balkana prema regiji Furlanija-Julijska Krajina. (17. ožujka 2023.)
Hrvatsko zdravstvo: dobra opremljenost, loši ishodi
ZAGREB – Hrvatsko zdravstvo ima najpovoljniji odnos ulaganja i opskrbljenosti brojem kreveta, doktora, te CT i MRI uređaja, ali ima najlošije zdravstvene ishode među 21 europskom zemljom, pokazuje novo istraživanje dvoje stručnjaka s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Antonija Buljan i Hrvoje Šimović analizirali su tri aspekta učinkovitosti hrvatskog zdravstva i rezultate objavili u novom broju časopisa Revija za socijalnu politiku.
Prvi je aspekt ukupna učinkovitost rashoda za zdravstvo u Hrvatskoj, koja je na najnižoj razini među promatranim zemljama Europske unije. Buljan i Šimović u tekstu objašnjavaju da je to rezultat odnosa rashoda za zdravstvo i očekivanog životnog vijeka pri rođenju.
Hrvati su 2019. imali prosječno 57,4 godine zdravog života, što je znatno kraće od prosjeka EU-a koji iznosi 64,6 godina, pa čak i za 1,6 godinu kraće od podatka za 2010. godinu u Hrvatskoj.
Istodobno životni vijek 2020. u Hrvatskoj iznosio je 77,8 godine, tri manje od EU-ova prosjeka.
Drugi aspekt je troškovna učinkovitost hrvatskog zdravstva. U njoj se stavljaju u odnos rashodi za zdravstvo s brojem kreveta u bolnicama, CT i MRI uređaja kao i broj doktora na 100 tisuća stanovnika.
Pokazalo se da je Hrvatska u tome maksimalno učinkovita, dakle, ima 100 posto učinkovitosti, dok je prosjek odabranih zemalja EU-a u 2018. godini iznosio 87 posto.
Međutim, u trećem aspektu, kada se analizira odnos broja kreveta, CT i MRI uređaja i broja liječnika sa zdravstvenim ishodima, učinkovitost hrvatskog zdravstvenog sustava pada na 48 posto.
To je najniža učinkovitost među odabranim zemalja EU-a, čiji je prosjek iznosio 88 posto u 2018. godini.
Hrvatska bi mogla ostvarivati značajno povoljnije zdravstvene ishode, odnosno iste ishode ostvariti uz manji angažman intermedijarnih resursa, ocjenjuju autori.
Broj dostupnih kreveta u bolnicama u Hrvatskoj iznad je prosjeka EU-a, što utječe na porast rashoda, a istovremeno ne doprinosi ostvarenju boljih zdravstvenih ishoda.
Smanjenje akutnih stacionarnih kapaciteta u bolnicama uz istovremeno jačanje dnevnih bolnica doprinijelo bi racionalizaciji troškova i financijskoj održivosti zdravstvenog sustava bez ugrožavanja zdravstvenih ishoda, smatraju Buljan i Šimović.
Dodaju da na zdravstvene ishode utječu i čimbenici koji su izvan izravne kontrole zdravstvenog sustava. Primjerice, pušenje i konzumacija alkohola ključne su odrednice učinkovitosti zdravstvene zaštite. (18. ožujka 2023.)
Vučić nakon Ohrida demantira Borrella
BEOGRAD – Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ponovio je u nedjelju da u pogledu europskog sporazuma o normalizaciji odnosa s Kosovom neće implementirati “ništa što podrazumijeva prijem Kosova u Ujedinjene narode ili bilo kakvo de iure ili de facto priznanje”.
Vučić je na konferenciji za medije poslije jučerašnjeg sastanka s kosovskim premijerom Albinom Kurtijem, održanog u Ohridu od pokroviteljstvom EU-a, rekao da je Srbija prihvatila “koncept plana”, a on kao šef države pažljivo odmjerava svaku izgovorenu riječ.
“Zato sam odbijao davati izjave poput ‘prihvaćamo’, već (sam rekao) ‘prihvaćamo koncept’ i ‘radit ćemo na implementaciji’ ili ‘spremni smo da radimo'”, naveo je Vučić.
Pritom se pozvao na članak 3. Bečke konvencije po kojem i suglasnost predsjednika države ima razinu obveze.
Vučić je naglasio da sporazum o normalizaciji s Kosovom nije potpisao ni 27. veljače u Bruxellesu niti u subotu u Ohridu.
Srbija je međunarodno priznata država, rekao je Vučić i zato ne želi praviti “međunarodno pravne sporazume s Kosovom koje nije međunarodno pravno priznato”.
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell izvijestit će u ponedjeljak šefove diplomacija zemalja članica Unije o rezultatima razgovora Vučić-Kurti na Ohridu.
Borrell je nakon sastanka izjavio da su se Kosovo i Srbija suglasili o provedbi sporazuma EU-a o normalizaciji odnosa, ali zasad još ništa nije potpisano. (19. ožujka 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.