Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB – Hrvatska i Japan potpisali su u petak sporazum o zračnom prometu koji će omogućiti uspostavu redovite izravne zračne linije i intenzivniju gospodarsku suradnju između dviju zemalja, priopćilo je hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova.
Sporazum su potpisali u Tokiju hrvatski ministar vanjskih poslova i japanski šef diplomacije Yoshimasa Hayashi prvog dana dvodnevnog radnog posjeta Gordana Grlića Radmana Japanu.
“Izravni zračni promet značajno će pridonijeti turističkoj razmjeni dviju države te olakšati ostvarivanje međusobne gospodarske, ali i ostalih oblika suradnje. Jednako tako, to će pridonijeti ne samo jačanju suradnje Hrvatske s Japanom nego i s drugim državama na Dalekom Istoku, a posebno državama članicama Saveza država Jugoistočne Azije (ASEAN)”, navodi se u priopćenju MVEP-a.
Ministri su razgovarali o jačanju prijateljskih odnosa dviju država koje ove godine obilježavaju 30 godina uspostave diplomatskih odnosa, a koje je dodatno osnažilo nedavno otvaranje počasnog konzulata Republike Hrvatske u Osaki.
Grlić Radman je najavio da će Hrvatska sudjelovati na EXPO 2025. u Osaki, istaknuvši kako je članstvo u OECD-u jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih ciljeva Hrvatske, a Japan na tom putu daje punu podršku Hrvatskoj.
Ministri su razgovarali i o odnosima s EU-om i NATO-om, ruskoj agresiji na Ukrajinu, situaciji na Indopacifiku te u jugoistočnoj Europi, pri čemu je Grlić Radman istaknuo da će Hrvatska zajedno s ukrajinskom vladom u listopadu u Zagrebu biti domaćin Međunarodne donatorske konferencije o humanitarnom razminiranju u Ukrajini, na kojoj je predviđeno i sudjelovanje Japana. (21. srpnja 2023.)
HDZ BiH očekuje početak pregovora s EU-om do kraja godine
MOSTAR – Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ocijenio je u petak kako se politička kriza može nadići angažiranjem na reformama vezanim za europski put te da Bosna i Hercegovina do kraja godine može dobiti pozivnicu za otvaranje pregovora s Europskom unijom.
Posljednjih mjesec dana odnosi vladajućih stranaka na državnoj razini su poremećeni nakon poteza entitetskih vlasti iz Republike Srpske kojim su osporavale državne institucije, a u međuvremenu su se tenzije dodatno podgrijavale oštrijim tonovima izjava bošnjačkih i srpskih dužnosnika.
Ovoga tjedna u Bruxellesu održan je sastanak Vijeća Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju na visokoj razini kojim su predsjedali potpredsjednik Europske komisije i visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell i predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto, no na kraju nije usvojena zajednička izjava zbog protivljenja srpskih dužnosnika iz Vijeća ministara BiH sadržaju toga dokumenta budući je kritizirao poteze vlasti RS-a i negiranje genocida.
Čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović ocijenio je kako je sada ključno ispuniti očekivanja europskih dužnosnika i donijeti niz reformskih zakona, čime bi po njemu došlo i do deeskalacije krize.
“Čini mi se da imamo dovoljno energije kako bi iskoristili ovo vrijeme ispred sebe da se izvučemo iz krize u koju umalo nismo upali. Ako mi uspijemo provesti kroz proceduru Vijeća ministara sve ove zakone koji su vezani za mjesec srpanj onda ne vidim nijednog razloga da ocjena Europske komisije za BiH, koja će stići u listopadu, ne bude pozitivna”, rekao je Čović. Najavio je kako će već sljedećeg tjedna organizirati niz sastanaka s dužnosnicima drugih vladajućih bošnjačkih stranaka okupljenih oko Trojke i SNSD-a Milorada Dodika kako bi se postigao iskorak.
On očekuje da će nakon toga Vijeće ministara usvojiti niz važnih reformskih zakona koji stoje na popisu obveza iz 14 prioriteta koje je pred BiH postavila Europska komisija kako bi se dalo zeleno svijetlo za odobrenje otvaranja pregovora o članstvu. (21. srpnja 2023.)
BERLIN – Broj podnositelja zahtjeva za azilom u Europi je u porastu, a najveći broj zahtjeva se podnosi u Njemačkoj, objavili su u petak njemački mediji.
“U svibnju ove godine u zemljama Europske unije i Norveškoj podneseno je 87.000 zahtjeva za azilom, što je porast od 16 posto u usporedbi s travnjem”, prenose njemački mediji pozivajući se na podatke Europske agencije za azil (EUAA).
Najveći broj zahtjeva, 27 posto, podnesen je u Njemačkoj. Iza Njemačke slijedi Španjolska s 20 te Francuska i Italija s 15, odnosno, 13 posto.
Najveći broj podnositelja zahtjeva za azilom dolazi iz Sirije, Afganistana i Iraka i oni u najvećem broju slučajeva, preko 50 posto, zahtjev za azilom podnose u Njemačkoj. U Španjolskoj prednjače zahtjevi podnositelja iz latinoameričkih zemalja poput Kolumbije, Venezuele i Perua.
Francuska bilježi nagli porast podnositelja zahtjeva za azilom iz Obale Bjelokosti.
Njemačka oporba je optužila vladu da ne čini dovoljno da bi se smanjio pritisak migracije na Njemačku.
“Europa se već mjesecima nalazi u teškoj migrantskoj krizi i nema naznaka da bi se ta kriza mogla smanjiti, a Njemačka je najteže pogođena tom krizom”, rekao je unutarnjopolitički glasnogovornik demokršćanskog zastupničkog kluba Alexander Throm za dnevnik Tagesspiegel.
On je ministrici unutarnjih poslova Nancy Faeser (Socijaldemokratska stranka Njemačke, SPD) predbacio neučinkovitost pri smanjenju broja podnositelja zahtjeva za azilom.
“Ministrica mora prestati sa svojom ‘laissez-faire’ migrantskom politikom i shvatiti ozbiljnost situacije“, rekao je Throm. On je rekao kako je zaštita njemačkih granica već odavno morala postati prioritet.
Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser jedna je od pokretačica ideje da se zahtjev za azilom ubuduće rješava na vanjskim granicama Europske unije. Dogovor unutar EU-a o novom pristupu u odnosu prema izbjeglicama još nije postignut. (22. srpnja 2023.).
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.