Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BRUXELLES – Veleposlanici država članica EU-a razgovarali su u četvrtak o proširenju šengenskog prostora i nijedna nije imala primjedbe na prijedlog o primanju Hrvatske u zonu bez unutarnjih graničnih kontrola, doznaje se iz diplomatskih izvora.
Odbor stalnih predstavnika (Coreper), koji čine veleposlanici država članica, razgovarao je u okviru priprema za sastanak Vijeća za pravosuđe i unutarnje sljedeći tjedan o proširenju šengenskog prostora na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku.
Nijedna država članica nije imala primjedbi na prijedlog da se Hrvatsku primi u šengen.
Dio država članica, prema njihovim internim pravilima, za svoja stajališta u Vijeću EU-a moraju dobiti odobrenje nadležnih odbora u svojim nacionalnim parlamentima.
Vlade Švedske, Danske, Slovenije i Nizozemske uputile su u svoje parlamente prijedloge u kojima podržavaju ulazak Hrvatske i sada se čeka njihovo zeleno svjetlo.
Sve ostale članice EU-a i šengena već su potvrdile podršku Hrvatskoj. Coreper će ponovno imati na dnevnom redu proširenje šengenskog prostora 7. prosinca, dan prije sastanka ministara unutarnjih poslova koji bi trebali donijeti konačnu odluku.
Prema diplomatskim izvorima, nizozemski veleposlanik je bio protiv primanja Bugarske, Njemačka podržava sve tri zemlje, a Austrija je protiv Bugarske i Rumunjske.
Jedan drugi diplomatski izvor rekao je Hini da se Francuska snažno zauzima za Rumunjsku.
Problem je u tom što se Bugarska i Rumunjska ne mogu razdvojiti, jer granica između tih država nikada nije ni zamišljena da bude vanjska granica šengena. Da bi se te dvije zemlje razdvojile trebalo bi pripremiti zaštitu te granice i urediti granične prijelaze u skladu sa šengenskim pravilima, a za to bi trebalo nekoliko godina.
Prema tom izvoru, moguće je da će biti pritiska na one koji se protive Bugarskoj i Rumunjskoj tako da uđu sve tri zemlje, ali je izglednije da će samo Hrvatska dobiti zeleno svjetlo.
Na dnevnom redu su prijedlozi dviju odluka, jedna za Hrvatsku, a jedna za Bugarsku i Rumunjsku. Za odluku je potrebna suglasnost svih 22 država članica koje su u šengenskom prostoru. (1. prosinca 2022.)
Komisija ostaje pri prijedlogu o zamrzavanju sredstava Mađarskoj
BRUXELLES – Europska komisija u srijedu je definitivno predložila zamrzavanje 7,5 milijardi eura kohezijskih sredstava Mađarskoj jer nije ispunila preuzete obveze te je odobrila mađarski nacionalni plan oporavka, s tim da je isplata sredstava uvjetovana provedbom 27 ključnih mjera.
Komisija je u rujnu predložila zamrzavanje 65 posto sredstava iz tri programa kohezijske politike za programsko razdoblje od 2021. do 2027, što je oko 7,5 milijardi eura ili trećina kohezijskih sredstava na koje Mađarska ima pravo.
Budimpešta je mogla izbjeći sankcije da je do 19. studenoga ispunila 17 obveza koje je preuzela.
Taj prijedlog je donesen u okviru novog mehanizma prema kojem se korištenje sredstava iz europskih fondova uvjetuje poštovanjem vladavine prava.
Uredbom, koja nikad dosad nije korištena, omogućuje se Vijeću da na zahtjev Europske komisije donese, među ostalim, mjere poput suspenzije plaćanja koja se financiraju iz proračuna Unije ili suspenzije odobrenja jednog ili više programa financiranih iz tog proračuna.
Komisija je zaključila da uvjeti za primjenu uredbe ostaju i da će biti potrebni daljnji bitni koraci kako bi se uklonili preostali rizici za proračun EU-a u Mađarskoj.
Istodobno, Komisija je odobrila mađarski nacionalni plan za oporavak i otpornost koji se financira iz posebnog programa osmišljenog za suočavanje s posljedicama pandemije, ali isplatu sredstava uvjetuje provedbom 27 ključnih etapa iz toga plana.
Mađarska, zadnja zemlja kojoj je odobren nacionalni plan oporavka i otpornosti, iz tog programa ima na raspolaganju 5,8 milijardi eura.
Ovaj put predsjednica Komisije Ursula von der Leyen neće putovati u Budimpeštu kako bi osobno uručila odluku o odobrenju plana, što je činila u slučaju svih drugih država članica.
Odluku o zamrzavanju sredstava trebaju donijeti ministri financija kvalificiranom većinom.
Sastanak Vijeća za ekonomske i financijske poslove (Ecofin) održat će se u sljedeći utorak, 6. prosinca.
Ne isključuje se mogućnost ni da se odlučivanje odgodi i da se sazove izvanredni sastanak Ecofina, tjedan dana poslije.
U svakom slučaju, Vijeće mora do 19. prosinca glasati o tim prijedlozima.
Sastanak Vijeća za ekonomske i financijske poslove (Ecofin) održat će se u sljedeći utorak, 6. prosinca. (30. studenoga 2022.)
Kosovo korak bliže viznoj liberalizaciji
BRUXELLES – Države članice EU-a dogovorile su u srijedu zajedničko stajalište o ukidanju viznog režima za građane Kosova od datuma početka rada Europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (ETIAS) ili najkasnije od 1. siječnja 2024.
Na temelju toga zajedničkog stajališta, rotirajuće predsjedništvo će započeti pregovore s Europskim parlamentom i nastojati dogovoriti konačnu odluku.
Dogovor je postignut na sastanku veleposlanica država članica (Coreper).
“Danas smo poduzeli važan korak prema putovanju bez viza za Kosovo i sada se nadamo da ćemo brzo postići dogovor s Europskim parlamentom kako bismo to obećanje ostvarili. Liberalizacija viznog režima omogućena je naporima Kosova da ojača granične kontrole, upravljanje migracijama i sigurnost te vjerujemo da će ta dobra suradnja u budućnosti postati samo snažnija”, izjavio je Jan Lipavský, češki ministar vanjskih poslova, čija zemlja predsjedava Vijećem EU-a.
Prema dogovorenom stajalištu, građanima Kosova omogućilo bi se putovanje u EU bez vize za boravak od 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.
U skladu sa stajalištem Vijeća, izuzeće od obveze posjedovanja vize primjenjivalo bi se od datuma početka rada ETIAS-a, a u svakom slučaju najkasnije 1. siječnja 2024.
Bilo je predviđeno da se novi Europski sustav za informacije o putovanjima počne primjenjivati u svibnju 2023. ali to je odgođeno za šest mjeseci do studenoga 2023.
Kosovo je jedina zemlja zapadnog Balkana čiji građani trebaju vize za ulazak u EU. (30. studenoga 2022.)
EK predlaže posebni sud za ruske ratne zločine te konfiskaciju zamrznute imovine
BRUXELLES – Europska komisija najavila je u srijedu da će raditi na uspostavi posebnog suda za ruske ratne zločine u Ukrajini te predložila konfiskaciju zamrznute ruske imovine iz koje bi se djelomice nadoknadila šteta Ukrajini.
“Dok nastavljamo podržavati Međunarodni kazneni sud, mi predlažemo uspostavu posebnog suda uz potporu Ujedinjenih naroda koji bi istraživao i sudio ruske ratne zločine u Ukrajini”, rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
EK će u međunarodnoj zajednici tražiti što širu podršku za uspostavu takvog suda, dodala je.
Komisija navodi da se ratni zločini, zločini protiv čovječnosti i zločin genocida mogu procesuirati u onim državama članicama EU koje su u svojim nacionalnim pravnim sustavima uvele načelo univerzalne nadležnosti za ta kaznena djela.
Pod univerzalnom jurisdikcijom, ta su djela kažnjiva bez obzira na državljanstvo počinitelja i žrtve i bez obzira na mjesto počinjenja zločina.
Na svakoj je državi članici EU-a da odluči hoće li osigurati takvu univerzalnu nadležnost i, ako to čini, definirati precizne uvjete pod kojima će svojim sudovima omogućiti univerzalnu nadležnost za ta kaznena djela.
Von der Leyen je istaknula da Rusija mora platiti za materijalna razaranja u Ukrajini.
“Osigurat ćemo s našim partnerima da Rusija plati za razaranja koja je uzrokovala, zamrznutim sredstvima oligarha i imovinom njezine središnje banke”, istaknula je von der Leyen.
Istaknula je da je Europska unija blokirala 300 milijardi eura rezervi ruske središnje banke i zamrznula 19 milijardi eura ruskih oligarha.
Procjena materijalne štete koju je pričinila ruska agresija u Ukrajini penje se na 600 milijardi eura.
Von der Leyen je rekla da bi EU zajedno sa svojim partnerima kratkoročno mogla upravljati tim sredstvima i investirati ih u obnovu Ukrajine. Komisija želi osigurati pravni okvir kako bi se zamrznuta sredstva mogla koristiti za obnovu i pomoć Ukrajini.
Jedna od ideja jest da se ukidanje sankcija na rusku imovinu poveže s potpisivanjem mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije kojim bi se riješilo i pitanje ratne odštete. (30. studenoga 2022.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.