Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB – U smještaju za kratkoročni najam u EU-u rezerviranom na internetskim platformama putnici su u prvih devet mjeseci 2023. ostvarili 546,2 milijuna noćenja ili 12 posto više nego u istom razdoblju 2022., podaci su Eurostata koji pokazuju da je Hrvatska među najtraženijim odredištima za online rezervacije kratkoročnog najma.
Osim što su online rezervacijske platforme ostvarile rast noćenja 2023. u odnosu na 2022. godinu, noćenja su u kratkoročnom smještaju rasla i u odnosu na predpandemijsku 2019., i to za čak 29 posto, ističu iz Eurostata, dodajući da je takav porast dijelom rezultat turistički odličnog trećeg tromjesečja 2023. godine.
U tri ljetna mjeseca, od srpnja do kraja rujna, u EU je naime putem online plaftormi ostvareno 56,6 posto od ukupnih devetomjesečnih noćenja ili 309,4 milijuna, što je 13,4 posto više nego u trećem tromjesečju 2022., pri čemu je smještaj rezerviran putem platformi Airbnb, Booking, Expedia ili TripAdvisor, čije podatke Eurostat koristi.
Uz kumulativne, porasti noćenja u smještaju za kratkoročni najam u EU-u rezerviranih preko platformi pokazali su se i u pojedinim mjesecima, pa i premašivati predpandemijske razine s novim rekordima.
Tako je samo u srpnju u EU-u ostvareno 115,7 milijuna noćenja ili 10,7 posto više nego u srpnju, da bi se u kolovozu to povećalo na 124,7 milijuna noćenja ili 11,7 posto u odnosu na isti mjesec 2022. godine. U rujnu je u EU-u online rezervirano 69,1 milijuna noćenja ili 21,6 posto više nego u rujnu u godini prije.
Podaci Eurostata pokazuju i da se Hrvatska u trećem tromjesečju 2023. s ostvarenih gotovo 25 milijuna noćenja u smještaju za kratki najam rezerviranom putem te četiri online platforme, našla na četvrtom mjestu u EU-u, a to može zahvaliti dominantno turističkom najmu na Jadranu.
Pritom je porast noćenja u odnosu na treće tromjesečje 2022. oko devet posto, veći od 7,4 postotnog rasta u Francuskoj koja je na prvom mjestu sa 65,4 milijuna noćenja.
Druga je Španjolska gdje su online platforme zabilježile 12,7 posto ili 56 milijuna noćenja više nego u trećem tromjesečju, a treća je Italija s 48 milijuna noćenja ili 16 posto više.
Iza Hrvatske, na petom mjestu je Grčka s 22,8 milijuna noćenja ostvarenih u smještaju rezerviranom putem online platformi čime je ostvarila najveći rast u odnosu na 2022. među prvih pet, od 17.2 posto. (11. siječnja 2024.)
Bošnjaci i Hrvati izražavaju spremnost za ispunjavanje uvjeta za početak pregovora
MOSTAR – Čelnici vladajućih hrvatskih i probošnjačkih stranaka u BiH izrazili su u utorak spremnost ispuniti uvjete, uključujući izmjene izbornog zakona, koji bi zemlji do ožujka omogućili otvaranje pristupnih pregovora s Europskom unijom.
Predstavnici HDZ-a BiH i trojke koje čine SDP BiH, Naša stranka te Narod i pravda ocijenili su kako je apsolutni prioritet otvaranje pregovora u ožujku, stoji u njihovu priopćenju nakon sastanka u Mostaru.
Europsko vijeće je u prosincu zatražilo od Europske komisije da do ožujka dostavi izvješće o napretku BiH od koje se očekuje donošenje četiri zakona vezanih za izbornu reformu, sudove u BiH, sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma te sprječavanje sukoba interesa.
Najveći prijepori su oko izmjena izbornog zakona pri čemu hrvatska strana očekuje da se osigura legitimno političko predstavljanje i prestane s praksom preglasavanje Hrvata na izborima za člana kolektivnog predsjedništva BiH.
Bošnjački predstavnici inzistiraju da se izbornim reformama smanji uloga nacionalnih zajednica, a srpska strana koju predvodi SNSD zbog separatističkih poteza i sukoba s međunarodnom administracijom nagovješćuje blokade rada državnih institucija koje bi trebale provesti reforme.
Čelnici HDZ-a BiH Dragan Čović, SDP-a BiH Nermin Nikšić, Naroda i prave Elmedin Konaković i Naše stranke Edin Forto ocijenili su kako je važno da izborne reforme budu djelo domaćih političara. (9. siječnja 2024.)
Neovisna odvjetnica Suda EU-a za potvrđivanje kazne Googleu
BRUXELLES – Neovisna odvjetnica Suda EU-a predložila je zadržavanje kazne u visini od 2,4 milijarde eura, koju je Komisija nametnula Googleu 2017. godine zbog njegove zlouparabe moći na tržištu.
“Neovisna odvjetnica Juliane Kokott predlaže sudu EU-a da odbije žalbu i potvrdi kaznu Googleu”, kaže se u priopćenju Suda EU-a.
Neovisni odvjetnici su posebnost Suda EU-a, čije mišljenje Sud može, ali ne mora prihvatiti. Njihova je zadaća predložiti Sudu u punoj neovisnosti pravno rješenje u predmetu za koji su zaduženi. U većini slučajeva Sud prihvati mišljenje neovisnih odvjetnika.
Komisija je 27. lipnja 2017. godine odlučila kazniti Google i zasebnu krovnu kompaniju Alphabet, čiji je Google dio, zbog zlouporabe dominantnog položaja na tržištu tražilica dajući nezakonitu prednost svojoj usluzi za uspoređivanje cijena.
Komisija je tada odredila kaznu od preko 2,4 milijarde eura, što je dotad bila rekordna kazna. Taj je iznos u rujnu 2018. godine premašen, kada je EK, u jednom drugom slučaju, izrekao kaznu Googleu u visini od 4,3 milijarde eura.
Google i Alphabet su se obratili Sudu EU-a tražeći poništenje odluke iz lipnja 2017., ali je Opći sud EU-a potvrdio tu kaznu 10. studenoga 2021. godine. Uslijedila je žalba na odluku Suda, a odluka o njoj tek treba biti donesena. (11. siječnja 2024.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.