Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB – “Ulažemo iznimne napore”, poručilo je Ministarstvo održivog razvoja nakon što je Hrvatska od Europske komisije dobila obrazloženo mišljenje o povredama europskog prava zbog neusklađivanja s direktivom o pomorskoj strategiji pa joj prijeti tužba ako u dva mjeseca ne odgovori Komisiji.
Obrazloženo mišljenje od Europske komisije (EK) Hrvatska je dobila 7. veljače. Uz nju dobile su ga i Danska, Grčka i Malta te imaju dva mjeseca za odgovor i poduzimanje potrebnih mjera. U suprotnom, EK će podnijeti tužbu pred Sudom EU-a.
Države članice su bile dužne do 31. ožujka 2022. revidirati i dopuniti svoje programe mjera. EK je u veljači prošle godine uputila službene opomene dijelu članica da to učine i neke od njih to su i učinile, međutim Hrvatska, Danska, Grčka i Malta nisu.
Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji sveobuhvatna je politika za zaštitu morskog okoliša europskih mora uz istodobno omogućivanje održive uporabe morskih dobara i usluga.
Njome se od članica EU-a zahtijeva da procijene stanje kvalitete morskog okoliša, uspostave odgovarajuće okolišne ciljeve i izrade odgovarajuće programe praćenja. Također, da provedu mjere za postizanje ključnog cilja direktive koji se odnosi na postizanje “dobrog stanja okoliša” svih morskih voda.
“Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja ulaže iznimne napore kako bi u roku koji je Europska komisija navela u svom obrazloženom mišljenju izvijestila Komisiju o ispunjenju obveza iz okvirne direktive”, rekli su Hini u tom ministarstvu.
Poručili su kako Ministarstvo, u suradnji s drugim nadležnim tijelima, intenzivno radi na dovršetku svih propisanih procedura kako bi u što skorijem roku predmetni dokument usvojila Vlada, a što je ključna formalna pretpostavka za dovršetak ovog postupka.
Ministarstvo kašnjenje opravdava, uz ostalo, zbog opsežnosti tema dokumenta, kao i širine obveza koje proizlaze iz direktive koje je potrebno uzeti u obzir prilikom određivanja i usklađivanja mjera. Navodi i integralni karakter programa mjera 2022.- 2027. kao i složenost postupka strateške procjene utjecaja na okoliš. (19. veljače 2024.)
SDP-ov parlamenetarac očekuje bolji odziv na europske izbore
ZAGREB – Odaziv na izbore za Europski parlament u Hrvatskoj mogao bi biti 50 posto, smatra europarlamentarac Tonino Picula (SDP/S&D), što bi bio golem skok u odnosu na izbore prije pet godina.
Odaziv na prošle europske izbore bio je nešto manji od 30 posto, četvrti najlošiji u EU. To je čak bio i napredak u odnosu na 2014., kad se u Hrvatskoj na izbore za Europski parlament odazvala tek četvrtina birača.
Picula je sada optimističniji. Hrvati od prošlih izbora imaju “nešto više povjerenja u EU od prosjeka“ i već su razvili svijest o članstvu u EU zbog uvođenja eura i ulaska u šengen, kazao je na eurotribini Hrvatskog radija.
Dio razloga za svoju tvrdnji vidi i u paradoksu da su oni kritičniji prema EU-u motiviraniji za izlazak na izbore.
Ankete predviđaju da će na ovogodišnjim europskim izborima velik skok ostvariti krajnja desnica i populisti.
Europski zastpunik HDZ-a Karlo Ressler stoga smatra da je sada najvažnije vratiti se “normalnim politikama desnoga centra i odmaknuti se od zabave jer je Europa je postala opasnije mjesto nego 2019”.
Zato je na lipanjskim izborima zastupnika u Europski parlament važno “napraviti razliku između politika najvećih grupacija“, dodao je Ressler, jer “europski izbori više nisu referendum o EU nego biranje politika“ i vođenja Hrvatske i Europe u ovakvom vremenu. (19. veljače 2024.)
Varhelyi: proširenje je geostrateška investicija
ZAGREB – Politika proširenja Europske unije je više nego ikad geostrateška investicija u dugotrajni mir, rekao je u ponedjeljak europski povjerenik za proširenje Oliver Várhelyi na početku međunarodne ministarske konferencije „Budućnost proširenja EU-a: Poglavlje 23 – pravosuđe i temeljna prava” u Zagrebu.
Ministarstvo pravosuđa i Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj organizirali su dvodnevnu ministarsku konferenciju za države kandidatkinje u EU-u, s naglaskom na pregovaračko poglavlje 23 (pravosuđe).
U Zagreb su stigli ministri pravosuđa BiH, Crne Gore, Gruzije i Kosova, te zamjenici i predstavnici ministara iz Moldavije, Albanije, Sjeverne Makedonije, Ukrajine, Srbije i Turske.
„Politika proširenja EU-a je sada više no ikad geostrateška investicija u dugotrajan mir, stabilnost i sigurnost za cijeli naš kontinent”, rekao je Varhely u uvodnom obraćanju videoporukom.
Mađarski povjerenik rekao je kako put Hrvatske prema Europskoj uniji ostaje „inspirativan” za države koje trenutno teže članstvu, posebno njezino pregovaračko iskustvo u poglavljima 23 i 24, „Pravda, sloboda i sigurnost”.
Várhelyi je rekao kako je napredak u ta dva poglavlja ključno za demokratski razvoj država, neovisnost njihovog sudstva i zaštitu temeljnih prava njihovih građana, a to je posljedično važno i za ekonomski razvoj.
„Svaki konstruktivan čin prema tim ciljevima dovodi nas korak bliže prema stabilnoj i mirnoj Europi”, zaključio je.
Poglavlje 23, na kojem je naglasak dvodnevne konferencije, značajno je ubrzao sudske procese u Hrvatskoj pa je broj neriješenih sudskih predmeta smanjen za 50 posto, rekao je ministar hrvatski ministar pravosuđa Ivan Malednica, dodavši da je usklađivanjem povećana neovisnost državnog sudbenog vijeća i državnoodvjetničkog vijeća.
Malenica je okupljenim predstavnicima pravosuđa zemalja kandidatkinja poručio kako će njihove zemlje kroz proces eurointegracije prolaziti kroz „dramatične i sveobuhvatne transformacije”, no to će omogućiti stabilnost institucija i demokratskog sustava, vladavinu prava, ljudska prava i funkcionirajuću tržišnu ekonomiju. (19. veljače 2024.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.