Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB – Ministarstvo prostornoga uređenja izjavilo je da se “poduzimaju radnje u svrhu sanacije odlagališta otpada u Biljanama Donjim” na kojem je odložena troska, nakon što je Europska komisija odlučila ponovno uputiti taj predmet protiv Hrvatske Sudu EU-a.
“Radi se o kompleksnom pitanju s područja više resora te se između resornih ministarstava poduzimaju radnje u svrhu sanacije odlagališta otpada Crnog brda u Biljanama Donjim”, odgovorilo je Hini Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
“Ministarstvo je u postupku naručivanja procjene vrijednosti troske od stručnog neovisnog tijela Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta nakon čega će se pristupiti izradi natječajne dokumentacije u svrhu objave međunarodnog natječaja radi prodaje troske”, istaknulo je.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja reklo je Hini da se ranija sanacija te otpadne troske koja je na Biljane Donje dovezena iz šibenske Tvornice elektroda i ferolegura (TEF), provodila temeljem ugovora između Grada Šibenika i tvrtke MLM Grupa iz Zagreba.
Prema njemu je ta tvrtka na samoj lokaciji obrađivala trosku uz obvezu zbrinjavanja kamenog agregata preostalog nakon njezine obrade.
Tijekom 2011. je s lokacije TEF-a u Šibeniku odvezena veća količina zamjenskog agregata na skladište MLM Grupe u Biljanama Donjim, nedaleko autoceste A1.
MLM Grupa je sklopila ugovor s privatnom osobom o zakupu lokacije za skladištenje kamenog agregata. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nije bio uključen u to, rekli su u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.
Zelena akcija ističe kako je “nevjerojatno da se država već više od desetljeća poigrava sa zdravljem ljudi, iako je jasno da je njezina odgovornost da riješi ovaj problem”.
Dodaje da je nažalost “ovakav manevar, da država otpad proglašava sirovinom, već viđen i postao je jedan od recepata za postupanje kada država ne želi riješiti problem zagađenja okoliša otpadom”.
Presudom Suda EU-a potvrđeno je da u 18 od 25 uzoraka postoje povišene koncentracije policikličkih aromatskih ugljikovodika, podsjeća udruga.
Europska komisija je 15. veljače ove godine odlučila ponovno uputiti predmet protiv Hrvatske Sudu Europske unije jer nije u potpunosti postupila u skladu s presudom Suda od 2. svibnja 2019. u kojoj je utvrđeno da Hrvatska nije ispunila svoje obveze iz Okvirne direktive o otpadu u vezi s nezakonitim odlagalištem u Biljanama Donjim.
Kako bi se uskladila s presudom Suda, od Hrvatske se očekuje da poduzme sve potrebne mjere kako bi se to nezakonito odlagalište zatvorilo i saniralo što je prije moguće.
Sud je potvrdio da kameni agregat odložen u Biljanama Donjim treba smatrati otpadom, a ne nusproizvodom. Utvrdio je da se s otpadom mora gospodariti tako da se ne ugrožava zdravlje ljudi niti nanosi šteta okolišu. (11. ožujka 2023.)
Dogovor o smanjenju potrošnje energije
BRUXELLES – Pregovarači Vijeća EU-a i Europskog parlamenta postigli su u petak privremeni politički dogovor o smanjenju konačne potrošnje energije za 11,7 posto 2030. godine.
Konačna potrošnja energije je energija koju potroše krajnji potrošači, dok primarna potrošnja energije uključuje i energiju koja se koristi za proizvodnju energije.
Švedsko predsjedništvo Vijeća EU-a i pregovarači Europskog parlamenta postigli su nakon cjelonoćnih pregovora dogovor o promjenama direktive o energetskoj učinkovitosti. Taj dogovor još moraju potvrditi Vijeće i Parlament da bi postao zakon.
“Energetska učinkovitost je ključna za potpunu dekarbonizaciju gospodarstva EU-a i za neovisnost o ruskim fosilnim gorivima”, izjavila je povjerenica za energiju Kadri Simson.
Da bi ostvarile ciljeve zacrtane u ovom dogovoru, države članice morat će uložiti golema sredstva u renoviranje i toplinsku izolaciju milijuna zgrada.
Prema dogovoru, zemlje članice pridonosit će ostvarivanju zacrtanog cilja na razini EU-a, kroz svoje nacionalne i energetske planove, u kojima će zacrtati svoje vlastite ciljeve ušteda, koji neće biti obvezujući, ali će ih Komisija moći korigirati ako ne pridonose obveznom cilju od 11,7 posto na razini Unije.
Formula za izračun nacionalnih doprinosa cilju bit će indikativna, s mogućnošću odstupanja od nje za 2,5 posto, a Komisija će ocjenjivati pridonose li ti nacionalni doprinosi ispunjenju cilja uštede od 11,7 posto. (10. ožujka 2023.)
Slovenija najavljuje veći angažman u pomoći zapadnom Balkanu
SARAJEVO – Predsjednik slovenske vlade Robert Golob najavio je u ponedjeljak u Sarajevu kako će se njegova vlada znatno više nego do sada angažirati na pomoći zapadnom Balkanu, uključujući BiH u provedbi reformi nužnih za članstvo u Europskoj uniji.
Golob je boravio u prvom službenom posjetu BiH otkako je preuzeo dužnost slovenskog premijera i sastao se s najvišim bosanskohercegovačkim dužnosnicima. Nakon razgovora s predsjedateljicom Vijeća ministara Borjanom Krišto novinarima je kazao kako je glavni cilj njegova dolaska bio provjeriti kako potaknuti europsku perspektivu BiH.
Pritom je istaknuo kako je u Sloveniji došlo do bitne promjene njene vanjske politike jer je donesena odluka da se odlučnije primjenjuje načelo solidarnosti i suradnje.
“Nas vodi želja za napretkom cijele regije jer od toga profitira i Slovenija”, kazao je Golob.
Dodao je kako se i u Bruxellesu promijenio odnos prema BiH odnosno zapadnom Balkanu, prije svega zbog ruske agresije na Ukrajinu, nakon što je gotovo dva desetljeća proces proširenja bio u zastoju “zbog tehničko-administrativnih pitanja”.
Oni koji su bili skeptični prema proširenju sada su spremni poduprijeti taj politički proces, a Slovenija svakako želi potaknuti BiH da ponuđenu priliku iskoristi i pojača reformske napore, kazao je Golob.
Iznio je prijedlog o konceptu “faznog proširenja” po kojemu bi zemlje-kandidati odmah imale korist od svake reforme koju provedu. (13. ožujka 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.