Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.TIVAT – Ministar obrane Ivan Anušić i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman poručili su u Tivtu da Hrvatska podržava Crnu Goru na putu u EU i da hrvatska vlada pomaže Hrvate u toj zemlji te im želi uspješni suživot s Crnogorcima.
Oni su u subotu navečer u Tivtu nazočili su proslavi Dana hrvatskog naroda u organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore.
“Nama je stalo do proeuropske Crne Gore. Stalo nam je do susjeda. Hrvatska nema skrivenu agendu, mi želimo pomoci Crnoj Gori”, poručio je ministar Goran Grlić Radman.
Ministar Anušić rekao je, kao izaslanik premijera, da “nijedna vlada kao ova sadašnja nije pomagala Hrvate van Hrvatske. Stojimo uz vas i to ne deklarativno. Ruka je ispružena prema Crnoj Gori na njenom putu ka EU. Velika je kulturna baština Hrvata u Crnoj Gori. To je prosto nevjerojatno. To treba cijeniti i štititi. Neka Hrvati ovdje žive zajedno s Crnogorcima u prosperitetu”.
Grlić Radman se u subotu susreo s crnogorskim ministrom vanjskih poslova Filipom Ivanovićem s kojim je, kako je izjavio u Kotoru, razgovarao o nizu otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore.
Hrvatski ministar obrane otkazao je za subotu predviđeni sastanak s crnogorskim kolegom po dužnosti zbog toga što stavovi koje je Dragan Krapović iznio u medijima vezano uz spomen ploču u Morinju i vlasništvo nad brodom Jadran “u potpunosti odudaraju od stajališta RH i ne ostavljaju prostor za razgovor”.
“Sastanak s crnogorskim ministrom obrane Draganom Krapovićem otkazao sam zbog njegovih izjava i o ploči u Morinju i o brodu Jadran”, objavio je Anušić na Facebooku.
“Stavovi ministra Krapovića, koje je proteklih dana iznio u medijima, ne ostavljaju prostor za razgovor i potpuno odudaraju od stavova Republike Hrvatske i povijesnih činjenica”, istaknuo je.
Krapović je nedavno rekao kako je napravljena greška kada je postavljena ploča u nekadašnjem logoru Morinj, te da natpis, na kojem između ostalog piše da su događanja u tom logoru “posljedice velikosrpske agresije”, ne odgovara činjenicama. (14. siječnja 2024.)
Milanović: europski izbori nisu bitni
ZAGREB – Europski izbori nisu bitni za Hrvatsku, a premijer Andrej Plenković namjerio se na poziciju predsjednika Europskog vijeća, rekao je u petak predsjednik Zoran Milanović, dodavši da bi Plenković svoje ambicije trebao podijeliti s hrvatskim biračima.
“U ovoj godini su jedni važni izbori, to su izbori za Hrvatski sabor. Izbori za Europski parlament, koji je poludemokratsko tijelo koje nema snagu pravog parlamenta nego stvara fikciju demokratičnosti u Europskoj uniji, nisu bitni. To nisu važni izbori za Hrvatsku, nisu ni za jednu zemlju u Europskoj uniji, ali su tu”, rekao je Milanović novinarima u Splitu gdje je sudjelovao na svečanoj primopredaji dužnosti zapovjednika Hrvatske ratne mornarice.
Predsjednik je dodao da su europski izbori bitni Plenkoviću i da si je on “zapiknuo mjesto Charlesa Michela i tu se sad igraju velike igre”.
Aktualni predsjednik Europskog vijeća Charles Michel najavio je da će se kandidirati za Europski parlament, što znači da će prije vremena napustiti svoju trenutačnu funkciju.
Milanović je poručio Plenkoviću da treba reći hrvatskim biračima ako cilja na europsku fotelju. “Idealno za našeg tipa. Idealno. Legitimno, ali izvoli to podijeliti s javnošću”, poručio mu je predsjednik. (12. siječnja 2024.)
Više od polovice stranaca u hrvatskim zatvorima zbog krijumčarenja migranata
ZAGREB – Više od polovice stranaca koji su se krajem 2022. zatekli u hrvatskim zatvorima iza rešetaka su bili zbog krijumčarenja migranata, proizlazi iz posljednjeg izvješća o stanju u zatvorskom sustavu nedavno dostavljenog Hrvatskom saboru.
Uključujući 1585 stranih državljana tijekom 2022. u svim zatvorima, kaznionicama i drugim jedinicama pod nadzorom Uprave za zatvorski sustav boravilo je 12.826 osoba lišenih slobode. Velikom većinom muškaraca, dok je žena bilo manje od šest posto što ne odskače od uobičajenih zatvorskih statistika.
U odnosu na 2021. godinu kada je u zatvorski sustav zaprimljeno 1390 stranih državljana (347 iz EU i 1043 iz ostalih zemalja) u 2022. godini primljeno ih je 1585. Od toga 311 iz EU i 1274 iz ostalih zemalja, što je povećanje ukupnog broja za 12,3 posto.
Najviše je novozaprimljenih stranaca u hrvatskim zatvorima bilo iz Bosne i Hercegovine (358) i Srbije (355), dok je od članica EU najviše bilo državljana Rumunjske (56) i Italije (40). (14. siječnja 2024.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.