Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB – Nakon što je i Italija najavila uvođenje dodatnog jednokratnog poreza na dobit banaka, Ministarstvo financija kazalo je za Hinu u srijedu da analizira situaciju te da razmatra niz mjera iz područja porezne politike.
Odgovarajući na upit Hine o tome razmišlja li se, po uzoru na Španjolsku, Mađarsku i Italiju, koje su uvele ili najavile porez na prekomjernu dobit bankarskog sektora, o sličnim mjerama u Hrvatskoj, iz Ministarstva financija su istaknuli da unazad nekoliko mjeseci kontinuirano, na razini zemalja članica europodručja, potiču raspravu u odnosu na posljedice koje su uslijedile nakon odluka koje su donesene u području monetarne politike Eurosustava.
U prvom redu, pojašnjavaju iz Ministarstva, to je vezano za povećanje tzv. deposit facility rate tj. stopa po kojoj se ukamaćuje višak likvidnosti koji poslovne banke drže kod središnjih banaka, a što će rezultirati značajnim povećanjem dobiti u bankarskom sektoru u 2023. godini.
Iako takva monetarna politika i donesene odluke pozitivno utječu na snižavanje inflacije, ističu iz Ministarstva, nedvojbeno je i da imaju negativne posljedice koje se, prije svega, odražavaju s jedne strane na smanjenje dobiti koju središnje banke uplaćuju u nacionalne proračune, dok se s druge strane povećavaju aktivne kamatne stope za potrošače.
“Iako monetarna politika nije u nadležnosti Ministarstva financija ni Vlade Republike Hrvatske, analiziramo situaciju te razmatramo niz mjera, uključujući i one iz područja porezne politike kako bi navedene negativne posljedice takvih odluka iz područja monetarne politike imale što manji utjecaj na standard hrvatskih građana”, poručili su iz Ministarstva financija.
Podsjetimo, talijanska vlada jučer je donijela odluku da će dodatno jednokratno oporezovati prekomjerne dobiti banaka po stopi od 40 posto, iz čega će financirati smanjivanje poreza i poduprijeti one koji uzimaju kredit za kupnju prvog doma. Naknadno, talijansko ministarstvo financija ublažilo je svoj stav oko tog poreza, čija je iznenadna najava izazvala velike rasprodaje dionica banaka na burzama, te je navelo da će iznos tog poreza koje će banke plaćati biti ograničen na 0,1 posto vrijednosti imovine svake pojedine banke. (9. kolovoza 2023.)
Pokrenut sustav Fishnet za provedbu ribolovne politike EU-a
ZAGREB – Ministarstvo poljoprivrede u srijedu je izvijestilo da je pustilo u rad sustav Fishnet kojim će ribari, uzgajivači, riboprerađivači i drugi korisnici moći brže, lakše i jednostavnije sudjelovati u provedbi mjera potpore u okviru Programa za ribarstvo i akvakulturu za programsko razdoblje 2021.-2027.
Tim sustavom digitalizirat će se cijeli proces provedbe potpora iz navedenog programa te će se svaka razmjena informacija i dokumentacije između korisnika i tijela u sustavu upravljanja i kontrole provedbe programa obavljati digitalno.
Korisnici će kroz Fishnet podnositi zahtjeve za potporu, isplatu, kontrolu na terenu i sve druge zahtjeve, a na isti način će dostavljati i popratnu dokumentaciju.
Kroz Fishnet će se obrađivati zahtjevi, izdavati rješenja, izvještaji kontrole na terenu i odvijati sva druga razmjena podataka i dokumentacije s korisnicima.
Digitalna dostava podataka i dokumentacije zamijenit će dosadašnju fizičku, čime će se uvelike uštediti vrijeme i novac.
Iz Ministarstva podsjećaju da su digitalizaciju provedbe potpora iz EU fondova pokrenuli u okviru Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo RH za programsko razdoblje 2014.-2020., kada su korisnici u okviru nekoliko mjera zahtjeve za potporu i zahtjeve za isplatu podnosili kroz sustav za prijavu potpora.
Uporaba Fishneta dijelom je počela početkom godine kada su ribari podnosili zahtjeve za potporu i popratnu dokumentaciju u okviru mjere I.9. “Privremeni prestanak ribolovnih aktivnosti” kroz tadašnji privremeni sustav za prijavu potpora, kao preteču sustava Fishnet. (9. kolovoza 2023.)
Slovenija zahvaljuje Hrvatskoj na pomoći
DONJA BISTRICA – Slovenija je u utorak izrazila veliku zahvalnost Hrvatskoj za pomoć u ljudstvu, mehanizaciji i opremi koje je Zagreb odmah poslao zbog nezapamćenih poplava prošli tjedan u susjednoj zemlji gdje je poginulo šest ljudi, a štete će se brojati u milijardama eura.
“U ime slovenske vlade, u ime Slovenije iskreno zahvaljujem Hrvatskoj, hrvatskoj vladi i hrvatskom narodu za solidarnost i za nesebičnu pomoć”, rekla je slovenska šefica diplomacije Tanja Fajon nakon susreta s hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom u mjestu Donja Bistrica blizu Lendave.
“Hrvatska je bila prva koja je vojnim helikopterom poslala hitnu pomoć pa se uspjelo ljude zaštititi od poplave rijeke Mure jer bi bez toga katastrofa bila još veća. Danas je na putu i druga hrvatska pomoć, 17 vojnika i građevni materijal”, dodala je Fajon.
Upravo u mjestu Donja Bistrica na rijeci Muri gdje su se ministri sastali, helikopter i 8 vojnika koje je Hrvatska poslala sudjelovali su u nedjelju na aktivnostima prenošenja betonskih blokova za stvaranje barijera za suzbijanje poplava te rijeke.
U utorak je u Sloveniju poslano još 17 pripadnika Hrvatske vojske s inženjerijskim strojevima.
Oni će biti raspoređeni gdje će Sloveniji najviše trebati, rekao je šef hrvatske diplomacije, najavivši i da je Hrvatska ponudila i posebnu vrstu modernog mosta, duljine do 40 metara koji se brzo može montirati.
Kako bi se život mogao normalizirati i Hrvatske autoceste će poslati svoje ljude, a aktivirali su se i Hrvatski Crveni križ, Caritas i vatrogasna zajednica jer “želimo biti tu i pomoći”, kazao je hrvatski ministar.
On je izrazio žaljenje zbog katastrofalne poplave koja je bez presedana u modernoj povijesti Slovenije, gdje je više od dvije trećine zemlje bilo poplavljeno.
Od petka kada je krenula poplava šest je ljudi poginulo, a tisuće su evakuirane iz svojih domova diljem sjeverozapadne i središnje Slovenije.
Gradovi su bili odsječeni, komunikacije prekinute, pokrenuta su klizišta, mostovi srušeni, dio ljudi bio je bez pitke vode i struje. (8. kolovoza 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.