Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BRUXELLES – Hrvatska se u pregovorima o novim fiskalnim pravilima EU-a zauzima za to da se ne ide u previše ambiciozno razduživanje u slučajevima kada su prororačunski deficit i javni dug u okvirima maastrichtskih kriterija, izjavio je u petak ministar financija Marko Primorac.
Ministri financija država članica razgovarali su noćas do tri sata ujutro kako bi pokušali doći do dogovora o novim fiskalnim pravilima. Potrebno je postići dogovor do kraja godine jer od početka sljedeće ukida se privremena suspenzija odredbi Pakta o stabilnosti i rastu.
Europska unija je u vrijeme pandemije privremeno odustala od primjene Pakta o stabilnosti i rastu koja propisuje da proračunski deficiti ne smije prelaziti tri posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a.
Budući da se ta fiskalna pravila smatraju dosta rigidnima, Europska komisija je predložila nova, fleksibilnija pravila, kako bi se državama s velikim javnim dugom omogućio veći maneverski prostor i kako prebrzo smanjivanje javnog duga ne bi nepovoljno utjecalo na gospodarski rast. Cilj je postići dogovor do kraja ove godine, kako bi se izbjeglo da se ponovno ne primjenjuju ranija pravila.
U pregovorima o novim pravilima najviše zapinje oko pitanje koliko brzo treba smanjivati javni dug. Njemačka i druge fiskalno opreznije članice traže da se u novim pravilima smanjenje duga brojčano kvantificira, dok zemlje s visokim javnim dugom poput Italije i Grčke ne žele prebrzo smanjivanje duga jer bi im to ugrozilo rast i traži nešto fleksibilniji pristup.
“Što se Hrvatske tiče, mi smo se zalagali za to da se ne čine nekakvi nepotrebni fiskalni napori u smislu smanjenja duga i deficita u mjeri u kojoj to nije potrebno, odnosno ukoliko su zadovoljeni kriteriji, dakle, 60 posto udjela javnog duga u BDP u i ukoliko je deficit manji od 3 posto”, rekao je Primorac.
Hrvatski javni dug bi prema projekcijama trebao već sljedeće godine pasti ispod 60 posto BDP-a, a planirani deficit u proračunu za sljedeću godinu je 1,9 posto, čime se svrstava među pet država članica europodručja s najnižim deficitom. (8. prosinca 2023.)
Belgija predstavila program predsjedanja
BRUXELLES – Glavni prioriteti predstojećeg belgijskog predsjedanja Vijećem EU-a bit će zaštita građana, jačanje gospodarstva i priprema za zajedničku budućnost, izjavio je u petak u Bruxellesu belgijski premijer Alexender De Croo.
Belgija, jedna od šest zemalja utemeljiteljica EU-a koja će od 1. siječnja 13. put preuzeti rotirajuće predsjedništvo Vijećem EU-a, predsjedavat će pod sloganom “Zaštiti, Ojačati, Pripremiti”.
“Prvi element je zaštiti naše građane, što znači pružiti sigurnost i osigurati blagostanje, štititi naše granice, jačati socijalni i zdravstveni program, očuvati jedinstvo i podupirati Ukrajinu”, rekao je De Croo, koji je zajedno s ministricom vanjskih poslova Hadjom Lahbib predstavio program belgijskog predsjedništva.
Drugi je prioritet jačati gospodarstvo, konkurentnost europskog gospodarstva na globalnoj razini i istodobno provesti zelenu, digitalnu i za sve pravednu tranziciju, a treći je pripremiti EU da može učinkovito odgovoriti na izazove budućnosti.
De Croo je, odgovarajući na novinarsko pitanje, rekao da nije točno da slabi potpora Ukrajini, koja i dalje ostaje neupitna, u vojnom i financijskom smislu i smislu proširenja.
Na upit da komentira najave mađarskog premijera Viktora Orbana da će blokirati na predstojećem samitu ključne odluke o Ukrajini, De Croo je rekao da o tome treba s njim razgovarati.
“Kada imamo različita mišljenja trebamo o tome razgovarati i to oči u oči, a ne preko pisama ili preko medija”, rekao je De Croo. Belgiju će na mjesto rotirajućeg predsjedništva zamijeniti Mađarska 1. srpnja. De Croo kaže da je suradnja s Budimpeštom u pripremi programa za predsjednički trio, koji čine tri uzastopna predsjedništva, španjolsko, belgijsko i mađarsko, bila jako dobra.
Orban je nedavno poslao dva pisma predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu te izjavio medijima da nije sazrelo vrijeme za otvaranje pregovora s Ukrajinom. (8. prosinca 2023.)
Bivša ministrica privatne troškove pokrivala europskim javnim novcem
ZAGREB, 8. prosinca 2023. (Hina) – Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu pokrenuo je istragu protiv bivše ministrice Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU (MRRFEU) Gabrijele Žalac koju sumnjiči da je nalagala da se njezini privatni troškovi u ugostiteljskim objektima plaćaju javnim novcem.
Ured EPPO u Zagrebu je u petak, ne navodeći identitete, naveo da je uz Žalac, istragom obuhvaćena i bivša zaposlenica istog ministarstva koju se sumnjiči da je poduzela sve radnje da troškovi rođendanske proslave bivše ministrice u restoranu budu pokriveni bespovratnim sredstvima iz Operativnog programa konkurentnosti i kohezija.
Europsko tužiteljstvo navodi da se Žalac i zaposlenica ministarstva sumnjiče za zlouporabu položaja i ovlasti, a istraga je uslijedila nakon izvida provedenih u suradnji s Pnuskokom.
Dodaju da je odgovornost bivše ministrice MRRFEU-a bila osigurati zakonito trošenje sredstava Europske unije i nacionalnih sredstava, i da postupci javne nabave koje provodi MRRFEU, budu provedeni sukladno zakonu.
Provedenim izvidima je utvrđeno da je Žalac, u razdoblju od svibnja 2017. do srpnja 2019. nalagala da se njezini privatni troškovi u ugostiteljskim objektima koji nisu bili u opravdane službene već u privatne svrhe, i nisu bili prihvatljivi za financiranje sredstvima EU, plaćani javnim novcem.
Bivša ministrica je, naglašava EPPO, takvim plaćanjem privatnih troškova javnim sredstvima stekla nepripadnu korist u iznosu od 9732 eura i to na štetu financijskih interesa EU u razmjeru od 85 posto i RH u razmjeru od 15 posto. (8. prosinca 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom