ZAGREB – Na pročišćavanje otpadnih voda različitih stupnjeva u Hrvatskoj je prema dostupnim podacima priključeno 43 posto ukupnog stanovništva, a na sustav javne odvodnje 55 posto stanovništva, što je najniža razina u Europskoj uniji, objavljeno je u časopisu Hrvatske vode.
Trenutno stanje pročišćavanja otpadnih voda u Hrvatskoj na niskoj je razini u usporedbi s većinom zemalja EU-a. Hrvatska mora značajno uložiti u komunalnu infrastrukturu i značajno primijeniti načela akcijskog plana kružnog gospodarstva na području pročišćavanja otpadnih voda, kaže se u članku koji potpisuju autori s osječkog Građevinskog i arhitektonskog fakulteta Marija Šperac, Dino Obradović i Luka Juretić.
Najveću priključenost stanovnika na sustav javne odvodnje u EU ima Danska, 92 posto, a slijede je Belgija, Finska i Švedska s između 80 i 90 posto priključenog stanovništva.
Hrvatska ima najmanju priključenost, a jedva za jedan postotak bolju ima Rumunjska. Rumunjska je 2009. godine imala 43 posto priključenosti stanovništva na sustav javne odvodnje, da bi do 2020. taj postotak povećala na 56 posto.
Pročišćavanjem otpadnih voda u Hrvatskoj je obuhvaćeno 1.842.884 stanovnika, koji su priključeni na 195 aktivnih komunalnih uređaja za pročišćavanje.
U Hrvatskoj više od 5,3 tisuća naselja ima manje od po 500 stanovnika i u njima ukupno živi oko 800.000 stanovnika. U tim naseljima je vrlo teško uspostaviti organizirano centralno pročišćavanje otpadnih voda, ističe se.
Isto tako problem u Hrvatskoj je dosta stara kanalizacijska infrastruktura. U velikim gradovima dijelovi kanalizacijske mreže stariji su od 50, pa i 70 godina. Takva mreža traži velika ulaganja da bi se osigurao odvod otpadnih voda na uređaj za pročišćavanje, kažu autori i napominju da je pročišćavanje otpadnih voda prije ispuštanja u okoliš nužno radi zaštite okoliša, očuvanja kakvoće voda i zaštite ljudskog zdravlja. (28. kolovoza 2024.)