Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB – Hrvatska je iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) od 2013. do 8. rujna ove godine povukla 8,13 milijarde eura, gotovo 76 posto dodijeljenih sredstava iz EU fondova, dok je državni proračun u plusu za 64,85 milijardi kuna, priopćeno je u srijedu iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU.
Ministrica Nataša Tramišak predstavila je u srijedu na sjednici Vlade Izvješće o stanju iskorištenosti sredstava ESIF fondova, koje je potom usvojeno, navodi se u priopćenju.
Kako podsjećaju iz tog ministarstva, iz ESIF-a za razdoblje 2014 – 2020. godine Hrvatskoj je na raspolaganju bilo ukupno 10,73 milijardi eura odnosno 81,56 milijardi kuna.
Do 8. rujna ove godine, pak, ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,64 milijardi eura ili 103,69 milijardi kuna, odnosno 127,14 posto dodijeljenih sredstava.
Ukupno je isplaćeno 8,13 milijarde eura ili 61,81 milijardu kuna, odnosno 75,79 posto dodijeljenih sredstava te je ovjereno 6,9 milijardi eura (52,47 milijardi kuna), odnosno 64,34 posto dodijeljenih sredstava.
Ukoliko se na izvornu alokaciju ESI sredstava 2014. – 2020. od 10,73 milijarde kuna nadoda 763,17 milijuna eura iz REACT EU te 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program ruralnog razvoja, ukupna alokacija do 2023. godine je 12,09 milijardi eura.
U razdoblju od 2013. do 8. rujna ove godine razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna EU u proračun RH i sredstava uplaćenih iz proračuna RH u proračun EU iznosi 53,45 milijardi kuna u korist proračuna RH.
Uključujući i uplaćeni predujam za Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) Hrvatska je u plusu 64,85 milijardi kuna, navodi se u priopćenju Ministarstva. (14. rujna 2022.)
Oporavak potražnje za automobilima, u Hrvatskoj brže nego u EU
BRUXELLES – Potražnja za automobilima u EU porasla je u kolovozu prvi puta u nešto više u godinu dana, a u Hrvatskoj rast je bio trostruko veći nego na razini Unije, pokazalo je izvješće udruge proizvođača ACEA.
U kolovozu je u 26 zemalja EU-a, bez Malte, registrirano 650.305 novih automobila, za 4,4 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu ranije.
Kolovoz je tako prekinuo 13-mjesečno razdoblje pada potražnje za automobilima u EU, ali broj registriranih automobila još je uvijek daleko ispod predpandemijske razine, ističe ACEA u izvješću objavljenom krajem prošlog tjedna.
Među četiri glavna tržišta EU-a najviše je porasla potražnja u Italiji i Španjolskoj, za 9,9 odnosno 9,1 posto. Slijede Francuska i Njemačka s rastom potražnje za 3,8 odnosno tri posto.
U Hrvatskoj je u kolovozu prema podacima ACEA-e registrirano 3.200 novih vozila, za 13,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. nakon 8,4-postotnog pada u srpnju. Time je prekinuto tromjesečno razdoblje pada potražnje, prema ACEA-inim podacima.
U razdoblju od siječnja do kolovoza registrirano ih je 31,197, za 9,3 posto manje nego u istom razdoblju lani.
Na razini EU-a potražnja je u prvih osam ovogodišnjih mjeseci smanjena 12 posto, uz registriranih 5,997 milijuna novih automobila, izvijestila je udruga. (19. kolovoza)
EP: Mađarska je postala “izborna autokracija”
STRASBOURG – Europarlamentarci su u rezoluciji o stanju u Mađarskoj ocijenili kako razvoj događaja u toj zemlji po pitanju vladavine prava, slobode medija i prava manjina predstavlja „sustavnu prijetnju“ vrijednostima EU-a, te upozorili da je izostanak reakcije EU-a pridonio nastanku „izborne autokracije”.
Europski parlament „smatra da činjenice i kretanja koji su prikazani u rezolucijama Parlamenta zajedno predstavljaju sustavnu prijetnju vrijednostima iz članka 2. UEU-a te očitu opasnost od teškog kršenja tih vrijednosti“, navodi se u rezoluciji usvojenoj u četvrtak s 433 glasa za, 123 protiv i 28 suzdržanih.
Rezoluciju su podržali socijaldemokrati, Renew Europe, Zeleni, velika većina pučana i većina Ljevice, dok su protiv ili suzdržani bili Europski konzervativci i reformisti (ECR) te Identitet i demokracija. Neovisni hrvatski zastupnici Mislav Kolakušić i Ivan Vilibor Sinčić bili su protiv, kao i zastupnik Hrvatskih suverenista (ECR) Ladislav Ilčić. Za rezoluciju su glasali SDP-ovi Romana Jerković, Predrag Matić i Biljana Borzan, kao i IDS-ov Valter Flego (Renew Europe). HDZ-ovi zastupnici nisu glasali.
Europarlamentarci su izrazili zabrinutost za funkcioniranje ustavnog poretka i izbornog sustava u Mađarskoj i neovisnost pravosuđa. Kao problematična apostrofirana je i situacija s korupcijom i sukobima interesa, zaštitom podataka, medijskim i akademskim slobodama, slobodom vjeroispovijesti, pravima LGBT zajednice, pripadnicima manjina, uključujući Rome i Židove, te s temeljnim pravima migranata i tražitelja azila.
Navodi se i da “među stručnjacima postoji sve veći konsenzus o tomu da Mađarska više nije demokracija”.
Europski parlament također je kritizirao Vijeće jer nije ostvarilo „bitniji napredak u tekućem postupku“ protiv Mađarske te je pozvao Vijeće i Komisiju „da pridaju više pozornosti sustavnom rastakanju vladavine prava“. (15. rujna 2022.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.