Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB – Hrvatska vlada je u ponedjeljak Europskoj komisiji uputila zahtjev za isplatom treće rate u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), vrijedne 700 milijuna eura, za što je uvjet bilo ispunjenje 45 reformi i investicija.
Isplatama iz Mehanizma za oporavak i otpornost EU-a, Hrvatskoj je dosad kroz predfinanciranje (818 milijuna eura) i prve dvije rate, svaka po 700 milijuna eura, uplaćeno više od 2,2 milijarde eura, odnosno više od 40 posto od ukupno raspoloživih 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava.
Pritom, Vlada je od početka provedbe NPOO-a ispunila sve dosad planirane reforme i investicije, njih 104.
Nakon što se do kraja ove godine uplati treća rata u iznosu od 700 milijuna eura, Hrvatska će biti prva zemlja u Europskoj uniji s uplaćenih više od 50 posto raspoloživih sredstava u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost EU-a, istaknuli su iz Vlade.
Hrvatska je među najuspješnijim članicama po povlačenju sredstava iz instrumenta EU sljedeće generacije. Dosad je samo Španjolskoj odobrena isplata treće rate, Grčka i Italija su prije Hrvatske poslale zahtjev za isplatu treće rate. Italija je svoj zahtjev poslala još krajem prošle godine i još nije odobren, dok su se dva ranija hrvatska zahtjeva rješavala u redovnom roku od tri mjeseca, a očekuje se će tako biti i s trećim zahtjevom.
Do sada je samo šest država članica dobilo drugu ratu, a 21 država članica još nije ni poslala zahtjev za isplatom druge rate. (24. srpnja 2023.)
Prvi krovni zakon o turizmu predviđa izradu planova za upravljanje destinacijama
ZAGREB – Zakon o turizmu, prvi krovni zakon o toj djelatnosti, na snagu bi trebao stupiti početkom 2024. godine, a između ostalog će kao obavezu predviđati donošenje plana upravljanja destinacijom, rečeno je u srijedu na predstavljanju prijedloga tog zakona.
Prijedlog zakona je danas pušten u javno savjetovanje, koje će trajati idućih mjesec dana, do 26. kolovoza, a kako je istaknula ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, od početka mandata ove Vlade radi se na sveobuhvatnoj reformi turizma.
Tako je između ostalog donesena i počela se provoditi Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, a osigurana su i bespovratna sredstva za turistički sektor iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) i državnog proračuna u visini od oko 1,3 milijarde eura.
Donošenje zakona o turizmu predstavlja svojevrsnu “krunu” reformskih napora, a njegov je cilj, rekla je ministrica, stvaranje okvira za upravljanje razvojem turizma na temelju podataka i egzaktnih izračuna, u pogledu očuvanja resursa i prostora, osiguranja zadovoljstva i kvalitete života stanovništva u turističkim destinacijama, kao i osiguranju konkurentnosti hrvatskog turizma na globalnom tržištu.
Zakon će dati okvir kako upravljati razvojem turizma u skladu s načelima održivosti, pa tako predviđa i alate za praćenje – indeks turističke razvijenosti, satelitski račun održivog turizma i pokazatelje održivosti.
Pokazatelji održivosti primjerice se odnose na kvalitetu mora, opterećenost prostora turizmom, potrošnju pitke vode, potrošnju električne energije, komunalni otpad i promet u mirovanju, a upravo će ti pokazatelji biti podloga za izračun satelitskog računa, kao i izradu planova upravljanja i strateških dokumenata.
Štoviše, donošenje plana upravljanja destinacijom će biti zakonska obaveza. (26. srpnja 2023.)
Je li kriza u BiH bila “bura u čaši vode”?
SARAJEVO – Politička kriza u BiH koja je gotovo dovela do pucanja jedva sastavljene vladajuće koalicije u toj zemlji mogla bi nestati kako je i započela pretvorivši se u “buru u čaši vode” za što je njen glavni kreator Milorad Dodik odmah zaradio optužbe oporbe za uzmicanje i još jedno poigravanje nacionalnim interesima.
Čelnici stranaka koje čine vladajuću koaliciju u BiH u ponedjeljak navečer sastali su se u Sarajevu i nakon toga javnosti ponudili krajnje pomirljive izjave o potrebi međusobne suradnje i provedbe reformi.
Iznenađujući pomirljivi tonovi uslijedili su nakon gotovo dva mjeseca teški uzajamnih optužbi za rušenje ustavnog poretka i kršenje koalicijskog dogovora, a neposredni povod bili su Dodikovi pokušaji da donošenjem posebnih zakona u parlamentu Republike Srpske potkopa Ustavni sud BiH i autoritet visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta.
Sve je to dovelo do situacije u kojoj su se Dodik i SDP-ov ministar obrane BiH Zukan Helez tijekom sastanka koalicijskih partnera u Konjicu 30. lipnja “častili” psovkama i umalo potukli.
Čelnik SDP-a i Helezov stranački šef Nermin Nikšić u ponedjeljak je pak pred novinatima kazao kako su svi suglasni da razgovori nemaju alternatvu te da se reforme moraju provoditi, a i sam Dodik je potvrdio kako je vrijeme da se strasti smire.
Dodik je posebice iznenadio načelnim pristankom da se ide u postupak popune upražnjenih sudačkih pozicija u Ustavnom sudu BiH kao dio paketa popune i reforme pravosudnih tijela.
On je ranije najavio kako se dva mjesta koja pripadaju sucima iz RS neće popunjavati nakon što dvojica dosadašnjih sudaca odu u mirovinu te je praktično naredio donošenje entitetskog zakona po kojem se odluke tog suda neće provoditi u RS.
Taj je svojevrsni državni udar pojačao donošenjem zakona kojim se u RS-u zabranjuje objavljivanje pa tako i provedba odluka visokog predstavnika Schmidta koji je pak na temelju svojih ovlasti intervenirao 1. srpnja i oba zakona poništio.
Nakon što je pokušao ignorirati te Schmidtove odluke Dodik se suočio s kaznenim progonom i sada mu prijeti kazna do pet godina zatvora uz zabranu političkog djelovanja.
Jedna od najistaknutijih oporbenih političarki u RS Jelena Trivić komentirala je kako je na djelu “velika defenziva starog političkog manipulatora” Dodika.
Lideri stranaka koje čine bošnjačko-građanski blok u vladajućoj kaoliciji istodobno su suočeni s kritikama “svoje” oporbe i dijela medija zbog navodne popustljivosti prema Dodiku.
Prvi test iskrenosti dogovora koji je postignut u ponedjeljak bit će do 22. kolovoza jer bi do tada državni parlament trebao usvojiti najmanje tri zakona iz paketa od 14 prioriteta na kojima inzistira Europska komisija. (25. srpnja 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.