Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BRUXELLES – Hrvatska će se zauzimati za daljnji napredak Bosne i Hercegovine u europskim integracijama kako bi sustigla zemlje u okruženju, izjavio je u srijedu hrvatski premijer Andrej Plenković.
“Mi ćemo zagovarati daljnji napredak Bosne i Hercegovine, koja nam je posebno bitna kako bi i ona uhvatila korak s drugim zemljama regije koje su ispred nje”, rekao je Plenković, dolazeći na samit čelnika EU-a i njihovih kolega iz šest zemalja zapadnog Balkana.
Dodao je da je Hrvatska pomogla Bosni i Hercegovini da 2016. podnese zahtjev za članstvo, nakon toga se prošle godine borila da dobije kandidatski status i da će se sada truditi da dobije što bolje zaključke.
Europska komisija je 8. studenoga objavila izvješće o napretku zemalja kandidata u kojima je preporučila otvaranje pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, kandidatski status za Gruziju, a da će Bosna i Hercegovina dobiti preporuku kada postigne dovoljan stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo.
Unatoč tome, skupina zemalja u kojima je Hrvatska snažno se zauzima da i Bosna i Hercegovina dobije zeleno svjetlo za otvaranje pregovora.
Na pitanje o mađarskim prijetnjama vetom na odluke koje se odnose na Ukrajinu, Plenković je izrazio umjereni optimizam u pogledu ishoda samita.
“Prateći sve što se događa, mislim da ćemo imati paket kompromisa o čemu ćemo govoriti sljedeća dva dana i onda ćemo imati neki kompromis kao što ga uvijek nađemo”, rekao je Plenković. (13. prosinca 2023.)
Michel ističe važnost postupne integracije zapadnog Balkana
BRUXELLES – Budućnost zapadnog Balkana je u Europskoj uniji i te se zemlje trebaju postupno integrirati kako bi osjetile koristi od članstva i prije nego što i službeno postanu članicama, izjavio je u srijedu predsjednik Eurpskog vijeća Charles Michel.
“Sastanak na vrhu bio je prigoda da se ponovno potvrdi da je sudbina zapadnog Balkana leži u Europskoj uniji”, rekao je Michel nakon završetka samita 27 članica EU-a i šest zemalja zapadnog Balkana.
Naglasio je važnost postpune integracije tih zemalja u određene sektorske politike kako bi prednosti članstva osjetile što prije, a ne tek kada se cijeli proces dovrši i kada službeno postanu članicama.
Kao pomoć za postupnu integraciju Europska komisija je predstavila plan za rast zapadnog Balkana vrijedan šest milijardi eura.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen je rekla da se plan sastoji od četiri stupa. Prvi je otvaranje europskog unutarnjeg tržišta za zemlje u regiji u sedam područja, kao što su carinska politika, transport i roaming.
Drugi stup predviđa uspostavu zajedničkog regionalnog tržišta, što bi moglo povećati bruto domaći proizvod regije za deset posto.
U trećem stlupu od zemalja regije očekuje se da usvoje odgovarajuće reforme koje će osigurati jednake uvjete za sve. Četvrti stup predstavljaju investicije, objasnila je von der Leyen. (13. prosinca 2023.)
Orban ustraje u protivljenju Ukrajini
BRUXELLES – Mađarski premijer Viktor Orban još se jednom jasno usprotivio otvaranju pristupnih pregovora s Ukrajinom i rekao da se o tome može razgovarati tek kada Kijev ispuni potrebne uvjete.
“Nema razloga sada pregovarati o članstvu Ukrajine. Moramo se vratiti na to pitanje kada Ukrajina ispuni preduvjete”, rekao je Orban prije početka samita EU-a.
Glavne teme samita su proširenje – čelnici će pokušati postići suglasnost o otvaranju pregovora s Ukrajinom i Moldavijom – te revizija višegodišnjeg proračuna, što je također povezano s Ukrajinom.
Orban se također protivi i paketu pomoći od 50 milijardi eura za Ukrajinu za razdoblje do 2027. godine.
Mađarski premijer je također rekao da treba pričekati da se održe europski izbori i onda pokušati postići konsenzus o otvaranju pregovora s Ukrajinom. To znači da on predlaže da se odluka o otvaranju pregovora s Ukrajinom odgodi na najmanje šest mjeseci.
S obzirom na opetovano protivljenje Orbana tim ključnim odlukama za EU, očekuje se da bi ovaj samit mogao dugo trajati. (14. prosinca 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom