Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB – Hrvatski građani najdeblji su u Europskoj uniji, a liječenje bolesti povezanih s debljinom košta nas godišnje 1,7 milijarde eura, istaknuto je u srijedu na 7. konferenciji o debljini u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
“Oko 35 posto djece i 65 posto odraslih u Hrvatskoj imaju prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Djeca su na visokom petom mjestu, dok su nam odrasli prvaci Europe, kako muškarci tako i žene”, izjavila je, uoči konferencije, Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Iznijela je i podatak da je u 2019. čak 2,7 posto BDP-a potrošeno na bolesti vezane uz debljinu.
“To je 1,71 milijarde eura. Ako nastavimo ovako, 2060. odlazit će 3,5 posto BDP-a, oko 5,8 milijardi eura trošit ćemo na nešto što je preventabilno”, upozorila je Musić Milanović.
Ustvrdila je i da je debljina rezultat okruženja u kojemu živimo i koje nas tjera na to da više unosimo, a manje trošimo energije.
Konferencija je održana povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini, a ove je godine bila posvećena mladim ljudima, promjenama navika i ponašanja. (15. ožujka2023.)
Hrvatska sudjeluje u projektu izgradnje fuzijske elektrane
MADRID – Predstavnici 15 zemalja EU-a, među kojima i Hrvatske, okupili su se u srijedu u španjolskoj Granadi gdje bi se trebali dogovoriti o upravljanju postrojenjem za ispitivanje materijala nužnih u gradnji buduće fuzijske elektrane.
Europska unija želi do 2050. godine izgraditi prvu elektranu u kojoj bi se struja proizvodila pomoću nuklearne fuzije, spajanjem dva lakša atoma vodika u jedan teži, pri čemu se oslobađa ogromna energija.
Da bi se izgradila takva elektrana potrebno je prvo ispitati materijale od kojih će biti izgrađena.
Materijali će se ispitivati u mjestu udaljenom 20 kilometara od grada Granade, gdje su počeli radovi na kompleksu za ispitivanje.
Taj kompleks košta 690 milijuna eura, a Španjolska će uložiti 50 posto novca kao glavni član konzorcija.
Hrvatska sudjeluje s 5 posto, a voditelj hrvatskog izaslanstva fizičar Tonči Tadić rekao je nedavno da Hrvatska neće davati novac nego opremu u toj vrijednosti.
U Granadi su se okupili predstavnici Španjolske, Hrvatske, Italije, Njemačke, Francuske, Belgije, Slovenije, Slovačke, Češke, Rumunjske, Austrije, Finske, Litve, Latvije i Mađarske. Na sastanku će sudjelovati i delegacija Japana te međunarodnih organizacija EUROATOM, EUROfusion i Fusion for Energy (F4E). (15. ožujka 2023.)
Lajčak posjetio Prištinu i Beogradu u pripremi za Ohridski sastanak
BEOGRAD – Formiranje Zajednice srpskih općina (ZSO) preduvjet je za normalizaciju odnosa Beograda i Prištine, te za sigurnost i zaštitu prava srpskog naroda na Kosovu, poručio je u ponedjeljak srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić nakon sastanka s posebnim predstavnikom EU-a Miroslavom Lajčakom.
Lajčak, posebni predstavnik EU-a za dijalog Srbije i Kosova, došao je u Beograd poslije prošlotjednog posjeta Prištini, u sklopu priprema za predstojeći sastanak čelnika dviju strana pod pokroviteljstvom EU-a u Ohridu 18. ožujka.
Vučić je u ponedjeljak s Lajčakom razgovarao o europskom prijedlogu o Kosovu, formiranju ZSO “i drugim potrebnim koracima u cilju normalizacije odnosa Srba i Albanaca”, priopćeno je iz Vučićeva ureda.
Kosovski premijer Albin Kurti rekao je prištinskim medijima nakon susreta s Lajčakom koncem prošlog tjedna da mu je europski dužnosnik ponudio 15 modela za zajednicu srpskih općina koji sad razmatraju njegovi savjetnici i pojedini ministri.
On je za Kohu ditore rekao da će iz tih “dobro poznatih” modela, po kojima su organizirane nacionalne manjine unutar EU-a, uzeti elemente na temelju kojih bi manjine na Kosovu bile tretirane na pravi način.
“Smatram da su to modeli iz kojih možemo uzeti elemente da u našoj zemlji ne samo ljudska prava, već i prava nacionalnih manjina budu na pravoj razini“, rekao je Kurti, no istaknuo i da “neće raditi kompromise s ustavnošću, zakonitošću i funkcioniranjem države”.
Priština je obvezu osnivanja ZSO-a preuzela Briselskim sporazumom pod pokroviteljtsvom EU 2013. ali ju nije ispunila, inzistirajući da to tijelo ne može imati izvršne ovlasti i da ne želi “Republiku Srpsku” na teritoriju Kosova.
Beograd, pak, inzistira da formiranje ZSO u sadašnjoj fazi pregovora mora biti polazna točka za daljnji tijek dijaloga o primjeni europskog plana za Kosovo. (13. ožujka 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.