Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BRUXELLES – Hrvatski srednjoročni fiskalno-strukturni plan za razdoblje 2025.-2028. jamči da će proračunski manjak i javni dug ostati u dopuštenim okvirima sve do 2038. godine.
Komisija je u utorak u okviru jesenskog paketa europskog semestra objavila svoje ocjene srednjoročnih fiskalnih i strukturnih planova država članica.
Prema revidiranom Okviru za ekonomsko upravljanje EU-a, koji je stupio na snagu u travnju ove godine, države članice dužne su svake jeseni dostaviti Komisiji svoje nacionalne srednjoročne fiskalno-strukturne planove te nacrte proračunskog plana za sljedeću godinu.
U novom okviru ekonomskog upravljanja EU-a kao jedini pokazatelj fiskalne usklađenosti koristi se putanja neto-rashoda.
Neto-rashodi znače rashode opće države, ali bez troškova kamata, diskrecijskih mjera na prihodnoj strani, rashoda za programe EU-a, uključujući sufinanciranje. Također se u neto-rashode ne računaju cikličke fluktuacije u naknadama za nezaposlene.
Hrvatski srednjoročni plan predviđa rast neto-rashoda u 2025. godini za 6,4 posto, 2026. za 4,9 posto, 2027. 4,1 posto i 2028. za 3,7 posto. Prosječno, u te četiri godine rast neto-rashoda trebao bi iznositi 4,8 posto.
Ako se putanja neto-rashoda na koju se Hrvatska u svom planu obvezala, dug opće države bi se postupno smanjivao s 57,3 posto BDP-a u 2024. na 53,1 posto na kraju razdoblja prilagodbe 2028.
U sljedećih 10 godina taj bi se trend nastavio i 2038. godine javni dug bi pao na 49 posto BDP-a. Komisija smatra da provedba NSFSP-a osigurava da i 10 godina nakon završetka razdoblja koje pokriva, proračunski manjak i javni dug vjerodostojno ostanu ispod utvrđenih referentnih vrijednosti, to jest ispod 3, odnosno 60 posto BDP-a. (26. studenoga 2024.)
Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi HINA.