Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.FAŽANA – Voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Ognian Zlatev službeno je otvorio ovogodišnji festival novinara Fažana Media Fest, a u razgovoru za Hinu, ocijenio je hrvatski model uspostave provjere medijskih činjenica i mreže fact checkera dobrim i za druge države EU.
“Fake news ili lažne vijesti svugdje u Europi posljednjih su godina prepoznate kao velik problem. Europskoj komisiji jako je važno da se investira u medijsku pismenost, ali i da se uspostavi mreža fact checkera i provede ostale aktivnosti usmjerene na borbu protiv lažnih vijesti”, kazao je Zlatev za Hinu.
Hrvatski model borbe protiv lažnih vijesti uz podršku sredstava Unije u službenu je proceduru bio upućen krajem svibnja. Tada su Agencija za elektroničke medije (AEM) i Ministarstvo kulture i medija u javno savjetovanje uputili dokument za izradu standarda, aktivnosti i kriterija za program “Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“, vrijedan 45 milijuna kuna.
Novac za taj program predviđen je iz EU fondova putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), a njegov najvažniji dio uspostava je hrvatske mreže fact-checkera za provjeru činjenične točnosti vijesti u medijskom prostoru.
“Hrvatski model uspostave provjere medijskih činjenica i razvoj mreže neovisnih fact checkera može i treba zaživjeti i biti primjenjiv i u drugim državama EU. Hrvatska je pokazala da strateški razmišlja, a nadam se da će ovaj projekt biti primjer i šire – i drugim zemljama u ovom dijelu Europe koje prate što se u Hrvatskoj događa”, kazao je Zlatev. (10. rujna 2022.)
Hrvatska za ograničavanje cijena plina bez obzira od kuda se uvozi
BRUXELLES – Hrvatska se zauzima za ograničavanje cijene plina koji se uvozi u EU bez obzira na to od koga se kupovao, izjavio je u petak u Bruxellesu ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.
Filipović je u Bruxellesu sudjelovao na izvanrednom sastanku ministara energetike država članica EU-a, koji su razgovarali o mjerama za zaustavljanje rasta cijena energije. Na temelju rasprave na ministarskom sastanku, Europska će komisija objaviti konkretne prijedloge za borbu protiv rasta cijena energije.
“Naglasio sam da je jako važno ići na ograničavanje veleprodajnih cijena plina i to nevezano od koga se taj plin kupovao. Gotovo sve države članice raspravljale su na taj način”, rekao je ministar Filipović.
Također je rekao da je podržao uvođenje poreza na ekstradobit kompanijama iz energetske industrije “koje sada koriste ovu priliku kako bi te visoke cijene prelile u svoje profite”.
Filipović je rekao da podržava razdvajanje cijene plina od cijene električne energije te zajedničku nabavu plina na razini EU-a.
“Poseban sam naglasak stavio na to da je važno napraviti zajedničku platformu za nabavu plina na razini cijele Europske unije kako bi iskoristila svoju veličinu i na taj način utjecala na smanjenje cijena”, rekao je Filipović.
Komisija je predložila da se ograniči cijena po kojoj se uvozi plin iz Rusije. Države koje su jako ovisne o dostavi plinovodom iz Rusije, poput Slovačke i Mađarske pribojavaju se da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao na to reagirati potpunom obustavom isporuke plina prema Europi, dok drugi upzoravaju da bi on to ionako mogao napraviti bez obzira što EU odluči.
Jedna od ideja, koja ima sve veću potporu, jest da se uvede ograničenje cijena za sav plin koji se doprema plinovodima, bez obzira od kuda dolazio.
Prema diplomatskim izvorima, prijedlog da se ograniči cijena plina koji se plinovodom doprema iz Rusije nije naišla na široku potporu među ministrima. (9. rujna 2022.)
Malo građana EU-a nacionalno se izjašnjava Europljanima
ZAGREB – Među građanima Europske unije mali je broj onih koji se nacionalno smatraju Europljanima, jednako kao što se u bivšoj SFRJ mali broj građana nacionalno smatrao Jugoslavenima, pokazuje istraživanje koje je objavljeno u časopisu “Politička misao”.
Autori Nikola Petrović i Filip Fila s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i Marko Mrakovčić s Pravnog fakulteta u Rijeci koristili su istraživanja Eurobarometra o europskoj identifikaciji, te su pošli od, kako kažu, kapitalnog članka Duška Sekulića, Gartha Masseya i Randy Hodsona “Tko su bili Jugoslaveni”, koji je objavljen 1994. u časopisu American Sociological Review.
Udio nadnacionalne identifikacije se mijenja iz godine u godinu, a najnoviji prosjek za EU iznosi 10,6 posto. Najviše ih je u Luxemburgu 25,6 posto, Belgiji 18 posto, Velikoj Britaniji 16,1 posto, Njemačkoj 14 posto i Španjolskoj 13,7 posto.
Slično socijalističkoj Jugoslaviji, neke od zemalja s najvećim udjelom Europljana su one koje su etnički heterogene, komentiraju autori.
Čini se da je to također slučaj s Latvijom (10,6 posto Europljana), koja ima najmanji udio stanovništva titularne nacije među postsocijalističkim državama članicama i najveći udio Europljana u regiji srednje i istočne Europe (CEE).
Međutim, za razliku od jugoslavenskog slučaja i ispodprosječne razine nadnacionalne identifikacije najveće države Srbije 1981. (4,8 posto) i 1991. godine (2,5 posto), najmnogoljudnija članica EU-a Njemačka ima natprosječnu razinu primarne europske identifikacije, iako je u zadnje vrijeme ona malo pala.
U Hrvatskoj se šest posto stanovništva identificiralo kao Europljani, u Slovačkoj 6,9, Sloveniji 7,7, Bugarskoj 8,5, Češkoj 8,9 i Madžarskoj 11,5.
Na začelju su Portugal s 2,1 posto, Grčka sa 2,8 posto, Malta sa 3,2 posto, Irska s 4,5 posto, Cipar i Finska s po 4,7, Švedska s 4,8, Danska s 5 i Estonija sa 6 posto stanovništva koji se nacionalno smatraju Europljanima. (11. rujna 2022.)
Najčešća krivotvorina u označavanju proizvoda odnosi se na med
ZAGREB – Med i ekološka hrana najčešći su proizvodi na kojima se vara kupce, kazala je u ponedjeljak u Zagrebu europarlamentarka Biljana Borzan, koja tu praksu smatra “dvostrukim zločinom”.
“Često je uvozni med krivotvoren tako što se u njega stavlja šećerni sirup. Što se tiče hrane iz ekološkog uzgoja, također vrlo se često u inspekciji otkrilo varanje. To je dvostruki zločin, to je protuzakonito, a ljudi često ekološke namirnice uzimaju iz zdravstvenih razloga, pa zapravo bolesnog čovjeka prevariš.”, kazala je Biljana Borzan (SDP/S&D), izvjestiteljica za inicijativu “od polja do stola” novinarima.
Prema njenim riječima, građani preferiraju domaće proizvode, što trgovci iskorištavaju jer im trenutni zakonski okviri dozvoljavaju nedovoljno definirane oznake, kao što je “domaći proizvod” i “mješavina EU/ne-EU”.
“Oznake su nedovoljno definirane pa tako 99 posto meda može biti iz Sunčevog sustava, a jedan posto iz Europske unije”, ironično je rekla.
Trenutno ne postoje kazne za krivo označene proizvode, no Borzan smatra da to treba mijenjati.
“To je sad siva zona. Može se, ali moramo to mijenjati. Kupac ne smije biti zavaran, bitno je da dobije pravu informaciju.”, kazala je. (12. rujna 2022.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.