Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB – Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj ocjenjuje hrvatski model uspostave sustava provjere točnosti informacija u javnom prostoru i mreže fact-checkera relevantnim za svaku državu EU, ističući i da je to jedini takav projekt koji se financira iz instrumenta Next Generation EU.
U sklopu projekta za uspostavu provjere točnosti informacija početkom svibnja završeni su javni pozivi na koje su se mogle javiti udruge i znanstveno – obrazovne institucije zainteresirane za fact-checking, ali i procjenitelji prijava za dio tog projekta za koji je namijenjeno gotovo četiri milijuna bespovratnih eura.
Zamjenica voditelja Predstavništva EK i voditeljica odjela za medije Andrea Čović Vidović u razgovoru za Hinu istaknula je da Europska komisija pozdravlja ovu inicijativu Ministarstva kulture i medija i Agencije za elektroničke medije (AEM).
“Koliko nam je poznato, tematski je to jedini takav projekt u Europskoj uniji koji se financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, odnosno instrumenta Next Generation EU. Ciljevi projekta u skladu su s onim na čemu i Europska komisija inzistira kad govorimo o medijima i društvenim medijima i svakako su relevantni za svaku državu članicu”, kazala je Čović Vidović.
Ideja je da se kroz projekt jačaju kapaciteti i kompetencije postojećih provjeravatelja informacija, uspostave novi neovisni fact-checkeri, ali i sam sustav i procedura fact-checkinga u medijskim redakcijama radi otpornosti medija na dezinformacije.
Čović Vidović se osvrnula i na nedavni istup potpredsjednice EK Vere Jourove koja je izrazila sumnju da se brojne tužbe protiv medija i novinara u Hrvatskoj mogu podvesti pod strateške tužbe usmjerene protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP tužbe).
Ocijenila je i kako je pred Europskom unijom još puno posla u preciznom definiranju SLAPP-a. Podsjeća da se kroz prijedlog SLAPP direktive koju je EK predstavila lani osobito ističe i osposobljavanje pravnih stručnjaka i potencijalnih branjenika u strateškim tužbama protiv javnog sudjelovanja kako bi poboljšali znanja potrebna za uspješno djelovanje u takvim sudskim postupcima. Europska mreža za pravosudno osposobljavanje trebat će osigurati koordinaciju i širenje informacija u svim državama članicama, zaključila je. (21. svibnja 2023.)
Zapadni Balkan treba se uskladiti s vanjskom politikom EU-a
BRUXELLES – Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je u ponedjeljak da Hrvatska podupire širenje EU-a na zapadni Balkan, ali je ključno da se te zemlje usklade s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a.
“Hrvatska snažno podupire proširenje EU-a na zapadni Balkan, ali istodobno poziva na više suradnje, dobrosusjedske odnose, poštivanje europskih vrijednosti, pri čemu usklađivanje s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a ostaje ključno”, izjavio je ministar Grlić Radman prije početka sastanka ministara vanjskih poslova država članica EU-a.
Šefovima diplomacija EU-a, koji su se u ponedjeljak okupili na svom redovitom mjesečnom sastanku, pridružit će se njihove kolege sa zapadnog Balkana s kojima će imati neformalnu raspravu tijekom radnog ručka.
Kad je riječ o usklađivanju s vanjskom politikom EU-a, Srbija je jedina zemlja zapadnog Balkana koja odbija potpuno se uskladiti i ne želi uvesti sankcije Rusiji.
A jedna od središnjih tema sastanka ministara vanjskih poslova članica EU-a bit će upravo to. U EU-u se posljednjih tjedana vodi rasprava o 11. paketu sankcija protiv Rusije, uglavnom usmjerenom na to kako izbjeći da se dosad uvedene sankcije zaobilaze.
Europski diplomati pokušavaju sastaviti popis privatnih kompanija koje pomažu Rusiji da zaobiđe sankcije kao i proširenje popisa sankcioniranih novim imenima ruskih dužnosnika odgovornih za zatvaranje političkih disidenata. EU također priprema odluku o isplati 500 milijuna eura iz Europskog instrumenta mirovne pomoći zemljama članicama koje su isporučile Ukrajini streljivo iz svojih zaliha.
Mađarska je ponovno postavlja uvjete za svoj pristanak na sve tri odluke. Budimpešta traži da se mađarska OTP banka skine s popisa “sponzora rata”. Ukrajinske vlasti tvrde da ruski ogranak OTP banke daje povoljne kredite ruskoj vojsci i u svojim internim dokumentima priznaje Krim kao dio Rusije. (22. svibnja 2023.)
Hrvatska strana u BiH očekuje dogovor o izbornoj i ustavnoj reformi do kraja godine
MOSTAR – Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je u petak kako očekuje da će zajedno s probošnjačkim i građanskim strankama s kojima je u vlasti do kraja godine postići dogovor o izbornoj i ustavnoj reformi, što je jedan od uvjeta kako bi BiH otvorila pregovore o članstvu s Europskom unijom.
“Mi smo odredili da do kraja 2023. izmijenimo izborno zakonodavstvo te provedemo sve presude Ustavnog suda, ali i Europskog suda za ljudska prava, te ograničene izmjene ustava”, rekao je Čović na konferenciji za novinare u Mostaru nakon konstituirajuće sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH.
Izmjene Izbornog zakona i Ustava BiH su među najtežim uvjetima koje je Europska komisija postavila pred zemlju, o čemu se političari godinama nisu mogli usuglasiti. Prošle se godine taj prijepor pokušao razriješiti pregovorima u Neumu i Sarajevu pod pokroviteljstvom SAD-a i Europske unije. No, dogovora nije bilo, a kasnije se čelnik najveće bošnjačke Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović hvalio kako je mjesecima izbjegavao dogovor.
U tim razgovorima tražio se način kako provesti presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koje se tiču otklanjanje diskriminacije prema manjinama da bi se mogle kandidirati na najvažnije pozicije u državi. Presuda Ustavnoga suda BiH u predmetu Bože Ljubića tražila je pak da Hrvati mogu birati svoje predstavnike u Dom naroda i Predsjedništvo BiH bez preglasavanja od brojnijih Bošnjaka, kao što je to slučaj sa Željkom Komšićem koji je u državno Predsjedništvo BiH biran većinom glasovima Bošnjaka. Nakon izbora visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt je intervenirao u način biranja izaslanika za Dom naroda. (19. svibnja 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.