Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.BRUXELLES – Španjolsko Stalno predstavništvo pri EU-u u svom je prijedlogu da se katalonski, baskijski i galješki proglase službenim jezicima u Europskoj uniji slučajno izostavilo hrvatski jezik s toga popisa i pogreška će biti odmah ispravljena, doznaje se od španjolskih diplomatskih izvora.
“Riječ o pogrešci, bez brige, bit će ispravljeno”, rekao je izvor odgovarajući na upit zašto na predloženom popisu službenih i radnih jezika nema hrvatskog.
Španjolska tehnička vlada premijera Pedra Sancheza, koji pokušava formirati novu vladu nakon parlamentarnih izbora koji su završili bez jasnog pobjednika, predložila je da se katalonski, baskijski i galješki proglase službenim jezicima EU-a.
Riječ je u ustupku regionalnim strankama Katalonije, Baskije i Galicije koje time uvjetuju svoju potporu za formiranje vlade.
Španjolski prijedlog je dnevnom redu sutrašnjeg sastanka Vijeća za opće poslove, koje čine ministri za europske poslove država članica.
Europska unija ima 24 službena jezika, a posljednji jezik koji je prihvaćen kao službeni bio je hrvatski godine 2013., kada je Hrvatska postala članicom Europske unije.
Za promjenu uredbe o službenim jezicima potrebna je suglasnost svih država članica i španjolski prijedlog ima jako male izglede da bude prihvaćen.
Prvi razlog za to je što bi takva odluka mogla stvoriti domino efekt da i druge članice počnu tražiti isti status za svoje regionalne jezike, Drugi razlog su visoki troškovi.
Primjerice, samo Komisija je prema riječima njezina glasnogovornika prošle godine potrošila oko 300 milijuna eura za prevođenje na sve službene jezike.
Tu je i problem nedostatka prevoditelja i tumača, naročito za baskijski i galješki koji imaju vrlo mali broj govornika. (18. rujna 2023.)
Završen monitoring nad Bugarskom i Rumunjskom
BRUXELLES – Europska komisija u petak je i službeno zatvorila postupak nadzora Bugarske I Rumunjske poznat kao Mehanizam suradnje i provjere (CVM) koji je uveden odmah po njihovu ulasku u EU-u zbog manjkavosti u pravosuđu, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Komisija je u petak stavila izvan snage dvije odluke kojima je uspostavljen taj mehanizam.
“Željela bih čestitati Bugarskoj I Rumunjskoj na velikom napretku koji su postigle od njihova pristupanja EU-u. Vladavina prava jedna je od temeljnih vrijednosti naše Unije i obje članice provele su velike reforme proteklih godina i danas priznajemo te napore stavljajući točku na CVM”, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
Dodala je da će se stanje u pravosuđu u Bugarskoj I Rumunjskoj pratiti u redovitim godišnjim izvješćima o vladavini prava koja se rade za sve države članice.
CVM je uveden kao prijelazna mjera kako bi se pratio napredak u području reforme pravosuđa i borbe protiv korupcije u obje zemlje te dodatno borbe protiv organiziranog kriminala u Bugarskoj.
U okviru Mehanizma suradnje i provjere Komisija je redovito od 2007. godine objavljivala izvješća o napretku tih zemalja u području pravosuđa i unutarnjih poslova. U listopadu 2019. godine objavljeno je zadnje izvješće za Bugarsku, a u studenom 2022. za Rumunjsku.
Komisija i zemlje članice ocijenile su sada da su obje zemlje “ispunile svoje obveze utvrđene u okviru CVM-a u vrijeme njihova pristupanja Uniji.
Taj posebni nadzor stavljao je te dvije države u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale te su nerijetko bile smatrane drugorazrednim članicama. Taj nadzorni mehanizam više je puta korišten kao argument da ih se ne primi u šengenski prostor bez unutarnjih graničnih kontrola na prostoru EU-a.
Komisija već 12 godina ustrajno preporučuje da se te dvije zemlje prime u šengenski prostor jer ispunjavaju sve kriterije, ali uvijek su bile blokirane u Vijeću EU-a. Zadnji put blokirala ih je Austrija u prosincu prošle godine, kada je Hrvatska dobila konačno zeleno svjetlo. (15. Rujna 2023.)
EU demantira Kurtija
BEOGRAD- Europska unija (EU) odbacila je u petak tvrdnje kosovskog premijera Albina Kurtija da je njegov prijedlog bio jedini na stolu dan ranije tijekom zadnjeg kruga pregovora s Beogradom u Bruxellesu, a Sjedinjene Države su izrazile razočaranje što u dijalogu ponovno nije postignut napredak.
U Bruxellesu naglašavaju da već postoji prijedlog za redoslijed primjene postignutih sporazuma koji je EU predstavila u okviru dijaloga, javila je Radio-televizija Srbije (RTS), navodeći da je imala uvid u prijedlog EU-a, koji je Beogradu i Prištini predstavljen u lipnju, a predviđa redoslijed primjene dogovora.
Specijalni izaslanik EU-a za dijalog Miroslav Lajčak je u međuvremenu imao tim povodom sedam krugova odvojenih razgovora s obje strane, rečeno je iz EU, uz ocjenu da je Kurtijeva izjava novinarima poslije jučerašnjih razgovora “činjenično jednostavno netočna”.
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell optužio je u četvrtak Kurtija da nije spreman prihvatiti kompromisni prijedlog o tome kako pristupiti provedbi sporazuma o normalizaciji odnosa sa Srbijom iz veljače i ožujka ove godine
Kurti, dodao je Borrell, nije bio spreman krenuti naprijed i započeti vjerodostojan proces uspostave zajednice općina sa srpskom većinom, a predsjednik Vučić je prihvatio prijedlog EU-a za provedbu sporazuma o normalizaciji odnosa.
Kurti je, pak, novinarima rekao kako ne može prihvatiti da formiranje zajednice općina sa srpskom većinom bude preduvjet za provedbu sporazuma o normalizaciji odnosa i da je prije toga potrebno postići suglasnost o planu provedbe toga sporazuma.
Američki State Department je u izjavi za Radio Slobodna Europa ( RFE)u četvrtak istaknuo razočaranje što u novom krugu dijaloga Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa nije postignut napredak. (15. Rujna 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.