Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.ZAGREB – Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica u četvrtak je u Zagrebu svečano uručila premijeru Andreju Plenkoviću odluku o isplati treće rate od 700 milijuna eura u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
Kako su izvijestili iz Komisije, Hrvatska je time primila treću isplatu, nakon što je u srpnju 2023. Komisiji podnijela zahtjev za plaćanje temeljem ispunjenja 32 ključne etape i 13 ciljnih vrijednosti unutar tog, trećeg zahtjeva za plaćanje definiranog Provedbenom odlukom Vijeća.
To uključuje reforme u području zdravstva; znanosti i visokog obrazovanja; istraživanja i inovacija; tržišta rada; gospodarenja otpadom; i obnovljivih izvora energije, a tu su i ulaganja u energetsku obnovu zgrada, zelenu i digitalnu tranziciju turizma te smanjenje administrativnog opterećenja za poduzeća.
Ovim je plaćanjem Hrvatska tako do sad primila ukupno 2,9 milijardi eura potpore u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, ističu iz EK, što uključuje 818 milijuna eura pretfinanciranja isplaćenog u rujnu 2021., nakon čega su uslijedila tri plaćanja u vrijednosti od po 700 milijuna eura u lipnju i prosincu 2022 – i danas.
Plan za oporavak i otpornost Hrvatske financira se bespovratnim sredstvima u iznosu od 5,5 milijardi eura, a Hrvatska je u kolovozu 2023. podnijela zahtjev za izmjenom plana i dodavanje poglavlja o planu REPowerEU. Komisija je revidirani plan Hrvatske pozitivno ocijenila te će on biti financiran iznosom od sveukupno 10 milijardi eura. (30. studenoga 2023.)
Hrvatska pozdravlja inicijativu da se krijumčarenje ljudi rješava na globalnoj razini
BRUXELLES – Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pozdravio je u utorak inicijativu Europske komisije da se pitanje krijumčarenja migranata počne rješavati na europskoj razini jer se nijedna zemlja sama ne može s tim boriti.
Europska komisija je u utorak pozvala na stvaranje globalnog saveza za borbu protiv krijumčarenja ljudi te predložila zakonski okvir koji bi trebao pomoći u sprječavanju te aktivnosti koja dovodi do nezamislivih patnji ljudi koji pokušaju domoći se razvijenog dijela svijeta.
“Činjenica je da se niti jedna država pa ni Hrvatska ne može boriti sama s pitanjem migracija i protiv krijumčara, koji su uglavnom dio mreža čije su glave negdje izvan Europske unije i ukoliko ne napravimo savez s državama preko kojih i iz kojih migranti kreću prema Europi teško da možemo očekivati nekakav boljitak”, rekao je Božinović koji je sudjelovao na međunarodnoj konferenciji o globalnom savezu za borbu protiv krijumčarenja ljudi.
Kriminalne organizacije koje krijumčare migrante ne iskorištavaju samo patnju ljudi nego predstavljaju širu sigurnosnu prijetnju, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svom govoru na otvaranju Međunarodne konferencije o globalnom savezu za borbu protiv krijumčarenja ljudi.
Ministar Božinović je izrazio zadovoljstvo inicijativom Komisije, ističući da je on to predlagao na gotovo svim sastancima ministara unutarnjih poslova država članica Europske unije.
“Za nas je najvažnije da je ova konferencija organizirana. To je nešto za što se mi zalažemo cijeli niz godina, od početka mandata ove vlade na svakom Vijeću EU-a sam postavljao pitanje problema krijumčarenja migranata kojim se treba baviti na europskoj razini”, rekao je Božinović.
Božinović kaže da bi direktiva koja bi mogla biti dogovorena za oko godinu i pol dana trebala definirati pitanje samog pojma krijumčarenja i ujednačiti sankcije za to na razini cijele Unije.
Hrvatski ministar unutarnjih poslova posebno ističe važnost policijske suradnje između država članica EU-a, naročito po pitanju kompenzacijskih mjera koje su jedan od najučinkovitijih načina za borbu protiv krijumčara.
Predsjednica Komisije Von der Leyen je rekla na početku konferencije da prvi korak u borbi protiv krijumčara treba biti odvraćanje ljudi da krenu na opasan put i da svoju sudbinu predaju u njihove ruke. (28. studenoga 2023.)
Brojni čelnici BiH sljedeći tjedan u Bruxellesu
SARAJEVO – Lideri vladajućih političkih stranaka iz BiH idućeg bi tjedna trebali ići u Bruxelles gdje će s dužnosnicima EU razgovarati o provedbi reformi nužnih za otvaranje pristupnih pregovora, no za sada nema naznaka otopljavanja odnosa među koalicijskim partnerima zbog čijih je svađa blokiran europski put.
Ključni političari iz BiH trebali bi se u Bruxellesu 5. prosinca sastati s europskim povjerenikom za susjedstvo i proširenje Oliverom Varhelyijem, a taj se sastanak održava uoči samita Europskog vijeća koje će zasjedati kasnije tijekom mjeseca i na kojemu šefovi država ili vlada Unije teorijski mogu donijeti odluku o otvaranju pristupnih pregovora s BiH.
Europska komisija je u svom mišljenju preporučila da se takva odluka odgodi za ožujak naredne godine kako bi se BiH dalo priliku da dokaže spremnost za nastavak provedbe reformi, no Vijeće tu preporuku ne mora uvažiti i može odmah donijeti odluku o otvaranju pregovora.
Za to se snažno zalaže i Hrvatska, a ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman je za prošlotjednog posjeta Sarajevu kazao kako se nada odluci o otvaranju pregovora s BiH do kraja godine.
Ministri vanjskih poslova Hrvatske, Češke, Grčke, Italije, Slovačke i Slovenije u srijedu su potpisali zajedničku izjavu kojom su pozvali na otvaranje pregovora s BiH, uz ocjenu kako bi “bilo kakva odgoda početka pristupnih pregovora mogla dodatno povećati nestabilnost u regiji i rezultirati gubljenjem pozitivnog zamaha”.
Iz delegacije EU u Sarajevu Hina doznaje kako je najavljeni sastanak dio procesa konzultacija koje vodi povjerenik Varhelyi, a na dnevnom redu bit će 14 reformskih prioriteta definiranih još 2019., konkretni koraci koje BiH kani poduzeti u njihovoj provedbi kao i plan rasta koji je važan zbog novog paketa financijske pomoći EU namijenjenog zapadnom Balkanu, vrijednog šest milijardi eura. (30. studenoga 2023.)
Ovaj izbor je urednički odabir HINA-e koja se temelji na izvještajima o Europskoj uniji te je HINA za objavu urednički i odgovorna. Objavljuje se ponedjeljkom i četvrtkom.