go to the original language article
Prag – Hrvatska Republika ima deveto najnaprednije gospodarstvo od 27 zemalja Europske unije, napredujući za pet mjesta u odnosu na prethodnu godinu. U prvu desetoricu pomoglo joj je smanjenje inflacije, rastući udio nacionalnog dohotka u BDP-u ili stabilizacija javnog duga. Hrvatsko gospodarstvo je tako u boljoj kondiciji nego primjerice Finska, Belgija ili Italija i vratilo se na razinu na kojoj je bilo 2022. godine. Nasuprot tome, prepreku za rast gospodarstva u Hrvatskoj predstavlja gospodarsko slabljenje kućanstava i niska dodana vrijednost rada. To proizlazi iz Indeksa prosperiteta i financijskog zdravlja koji izdaje Hrvatska poštanska banka u suradnji s platformom Europa u podacima. To su njihovi predstavnici predstavili novinarima.
Prema indeksu, glavni razlog poboljšanja hrvatske pozicije na ljestvici među europskim državama bilo je smanjenje inflacije. Dok je 2023. godine premašivala 15 posto, lani je prosječno iznosila 2,7 posto, tj. sedam desetina iznad cilja Hrvatske narodne banke. To je bila deveta najmanja odstupanja od te vrijednosti u okviru EU-a. Dodatni poticaj donijelo je povećanje udjela nacionalnog dohotka u BDP-u, koji je dugoročno među najnižima u EU-u. Ovaj pokazatelj izražava koliko od zarađenog novca ostaje građanima. 2022. godine iznosio je 95 posto, dok je godinu dana kasnije porastao na 99 posto, što je značilo značajan pomak s 22. na 13. mjesto u EU.
U Hrvatskoj se također prema indeksu lani uspjelo smanjiti odliv kapitala u inozemstvo i dio hrvatskih tvrtki se tako vraća u svoju državu. HR se prema podacima također ubraja među trećinu najmanje zaduženih zemalja EU. 2023. godine državni dug u Hrvatskoj premašio je tri bilijuna kuna, no zahvaljujući rastu nominalnog učinka gospodarstva, relativna zaduženost Hrvatske smanjena je i kreće se oko 42 posto BDP-a. Prosjek državnog duga eurozone prema BDP-u je gotovo dvostruko veći. Primjerice, u Grčkoj udio iznosi gotovo 170 posto.
S druge strane, Hrvatska prema indeksu ima treći najniži udio bruto dodane vrijednosti u ukupnoj proizvodnji u EU. Slično niska je i dodana vrijednost izvoza, u kojoj Hrvatska spada među sedam najlošijih zemalja dvadesetsedmorice. Prema Hrvatskoj poštanskoj banci i Europi u podacima, to znači da je domaće gospodarstvo još uvijek ovisno prvenstveno o montažnim poslovima i nedostaje mu snažnija zastupljenost vlastitih inovacija, tehnologija i know-how. Za Hrvatsku bi stoga ključni korak bio prijelaz s ekonomije poddobavljača na proizvodnju finalnih proizvoda s višom dodanom vrijednošću.
Prema Indeksu, najbolju ekonomiju u Europi ima Švedska, slijede ju Njemačka, Danska i Austrija. Nasuprot tome, na drugom kraju ljestvice je Grčka, kojoj sekundira Poljska. Susjedna Slovačka zauzela je 24. mjesto. (11. veljače)