Praha – Stanje okoliša u Češkoj se u usporedbi s zemljama EU poboljšava. Dok je Češka 2023. i 2024. godine zauzela 22. mjesto u ovom ocjenjivanju, ove godine se pomaknula na 19. mjesto u usporedbi unutar Unije. To proizlazi iz usporedbe Indeksa prosperiteta i financijske stabilnosti, koji je ČTK pružila Češka štedionica i projekt Europa u podacima. Najbolje stanje okoliša, kao i u prethodnim godinama, pokazuje Švedska. Trojica s najgorim stanjem okoliša u EU ostaju Irska, Cipar i Grčka.
Iako prema podacima Eurostata ukupne emisije stakleničkih plinova po stanovniku u Češkoj tijekom godina opadaju, to je i dalje jedan od pokazatelja u kojem zemlja ima najlošije rezultate. Češka ostaje šesti najveći proizvođač stakleničkih plinova po stanovniku u EU, i to unatoč tome što je vrijednost u međugodišnjem razdoblju pala s 10,16 tona ekvivalentnog ugljikovog dioksida na 9,25 tona.
“Najveći pad emisija u Češkoj zabilježen je u energetici zahvaljujući postupnom gašenju termoelektrana na ugljen i prelasku na obnovljive izvore,” izjavila je Barbora Kočí iz Češkog hidrometeorološkog instituta (ČHMÚ). U proizvodnji se ugljični otisak smanjuje zbog uključivanja učinkovitijih tehnologija. Značajnijeg poboljšanja postigla je Češka prema podacima Europske agencije za okoliš (EEA) kod emisija iz šuma i tla koje nastaju utjecajem ljudske aktivnosti tijekom njihovog gospodarenja. Dok je u svim prethodnim godinama Češka u ovom pokazatelju imala najlošije rezultate u cijeloj EU, ove godine se poboljšala na 22. mjesto.
U konkretnim sektorima gdje nastaju emisije, Češka se dobro kotira, posebno u prometu i skladištenju. Prema Eurostatu, u tom smislu s vrijednošću od gotovo 1287 kilograma emisija po osobi zauzima treće najbolje mjesto u EU. Manje stakleničkih plinova po stanovniku proizvode samo Rumunjska i Slovačka. Nasuprot tome, negativni trend i dalje traje kod emisija iz industrije. I pored postupno opadajuće vrijednosti štetnih tvari ispuštenih u zrak, Češka se ove godine smjestila na 19. mjestu, što potvrđuje dugotrajno slabe rezultate u ovom sektoru.
Dok su 1999. godine socioekonomski troškovi povezani sa zagađenim zrakom u Češkoj prelazili 13 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), prema posljednjim dostupnim podacima iznose šest posto BDP-a. “I pored ovog poboljšanja, i dalje se svrstavamo među zemlje gdje su troškovi povezani sa zagađenim zrakom najviši,” dodala je analitičarka Češke štedionice Tereza Hrtúsová. (16. travnja)