Prag – U Hrvatskoj se treću godinu zaredom pogoršavaju uvjeti na tržištu rada, deseti su najgori u EU. To je uglavnom zbog male fleksibilnosti i velikih nejednakosti u plaćama između muškaraca i žena. Hrvatskoj ne uspijeva stvoriti povoljne uvjete za zaposlenike na tržištu rada unatoč najnižoj stopi nezaposlenosti u EU, pokazuje analiza Indeksa prosperiteta i financijskog zdravlja, koju zajedno izrađuju Češka štedionica i podatkovni portal Europa u podacima.
Uvjeti na tržištu rada prema ovom indeksu odgovaraju 18. mjestu u europskoj dvadesetsedmorici u ocjenjivanju od najboljih do najgorih država, dok je 2022. godine Hrvatska bila na 15. mjestu. Prema autorima analize, za to je kriva i niska fleksibilnost. Hrvatski zaposlenici često nemaju mogućnost skraćenog radnog vremena, iako bi ga željeli. To dovodi do produbljivanja nejednakosti, jer upravo ta fleksibilnost pomaže roditeljima koji ostaju kod kuće s djecom da budu barem djelomično ekonomski aktivni, navode. Skraćeno radno vrijeme također sprečava značajniji pad prihoda.
Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj 2023. godine iznosila je 2,6 posto, što je najniža vrijednost u EU. Iako je u posljednje vrijeme broj slobodnih radnih mjesta smanjen, ljudi su i dalje uspijevali pronaći posao. Niska nezaposlenost je za Hrvatsku također potencijalni problem, jer prema ekonomistima, ona je ispod zdrave razine, koju smatraju gotovo dvostrukom trenutnoj razini nezaposlenosti u Hrvatskoj. Niska fleksibilnost rada, među ostalim, pridonosi nejednakosti na tržištu između muškaraca i žena. Razlika u plaćama između muškaraca i žena, tzv. rodni jaz u plaćama, u Hrvatskoj se povećala za više od jednog postotnog boda na 17,9 posto, što je treća najveća razlika u europskoj dvadesetsedmorici. “Hrvatska već dugo zauzima jednu od tri najlošije pozicije po rodnoj razlici u plaćama u EU, iako se ta razlika od 2016. postupno smanjuje. (9. rujna)